Psiholozi univerziteta Karnidž Melon proverili su da li postavke na zidovima učionica imaju uticaja na dečiju sposobnost da zadrže pažnju tokom predavanja i nauče lekcije
Mape, crteži, slova, brojevi i drugi edukativni materijali često prekrivaju zidove u učionicama osnovnih škola. Ipak, sudeći po istraživanju objavljenom u Psychological Science, časopisu asocijacije psiholoških nauka, previše dekoracija na zidovima može ometati pažnju dece i otežavati im učenje.
Psiholozi univerziteta Karnidž Melon proverili su da li postavke na zidovima učionica imaju uticaja na dečiju sposobnost da zadrže pažnju tokom predavanja i nauče lekcije. Otkrili su da su u učionicama sa dekorisanim zidovima deca ometena, da provode više vremena ne radeći zadatke kao i da su zapamtila manje nego kad su dekoracije sklonjene.
“Mala deca provode puno vremena – obično ceo dan – u istoj učionici, i mi smo pokazali da vizuelno okruženje u učionici ima uticaja na dečije učenje,“, rekla jeEn Fišer, glavni autor i vandredni profesor psihologije Ditrič koledža društvenih nauka i humanistike.
Da li bi učitelji trebalo da skinu dekoracije u svojim učionicama na osnovu zaključaka ove studije?
“Mi ni na koji način ne predlažemo da je ovo rešenje svih obrayovnih problema. Štaviše, potrebna su dodatna istraživanja da bi se znalo kakav uticaj vizuelno okruženje u učionici ima na dečiju pažnju i sposobnost, u praksi,“ Fišer navodi.
“Zbog toga, preporučila bih da, umeto uklanjanja svih dekoracija, učitelji razmisle da li neke od vizualnih postavki mogu biti ometajuće za malu decu.”
Za ovu studiju, 24 male dece je odvedeno u laboratorijske učionice i prisustvovalo lekcijama o temama koje su im bile nepoznate.
Tri lekcije su im bile ispredavane u učionicama sa mnogo dekoracija, a ostale tri u učionicama sa čistim zidovima.
Rezultati su pokazali da su, iako su deca naučila ponešto u obe vrste učionica, više zapamtila u učionici bez dekoracija.
Precizno, procenat tačnih odgovora na testovima je bio veći u učionici sa čistim zidovima (55% tačnih odgovora) nego u dekorisanoj učionici (42% tačnih odgovora).
“Takođe smo bili zainteresovani da saznamo da li bi se, u slučaju da se vizualne postavke uklone, dečija pažnja prebacila na neku drugu distrakciju, kao na primer razgovor sa svojim vršnjacima, i da li bi istu količinu vremena proveli ometeni,” navodi Godvin, kandidat za doktorat iz psihologije i saradnik programa za istraživanje interdisciplinarne edukacije.
Kako god, kada su istraživači sabrali sve vreme koje su deca provela ne radeći zadatke u oba tipa učionica, stopa nepraćenja na predavanju je bila viša u dekorisanim učionicama (38,6% vremena provedeno ne radeći) nego u nedekorisanim učionicama (28,4% vremena provedeno ne radeći).
Istraživači se nadaju da će ova otkrića voditi do daljih studija koje će pomoći učiteljima da optimalno dizajniraju učionice.
Priredila: A.P.
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.