Naučnici tvrde – ovo su godine kada smo najpametniji

Dvadesete i tridesete možda jesu godine kada smo u vrhuncu životnog poleta, motivacije i želje, ali nauka tvrdi da su ovo godine kada smo NAJPAMETNIJI

Mislili ste da je vrhunac vaših mentalnih sposobnosti u dvadesetim ili tridesetim godinama života? Naučnici se ne slažu sam tim i kažu da vreme zrelosti donosi najsnažniji um.

Novo istraživanje, objavljeno na platformi za popularizaciju nauke The Conversation otkriva da se psihološke sposobnosti, emocionalna stabilnost i mudrost spajaju u savršenu kombinaciju tek u pedesetim godinama.

- Advertisement -

Sirove kognitivne sposobnosti, poput brzine procesuiranja informacija i pamćenja, obično dostižu vrhunac u dvadesetim godinama života. Sportisti obično dosegnu svoj maksimum pre 30. godine, matematičari prave velike proboje do sredine 30-ih, a šahovski šampioni retko ostaju dominantni nakon 40. godine.


Da li nam veštačka inteligencija uništava pamćenje


Prema istraživanju koje je vodio Žil E. Žinjak, vanredni profesor psihologije na Univerzitetu Zapadne Australije, naše psihološke i kognitivne sposobnosti ne dosežu vrhunac u mladosti, kako se često veruje, već tek u zrelim godinama. Analizirajući 16 ključnih osobina ličnosti, uključujući emocionalnu stabilnost, prosuđivanje, odgovornost (conscientiousness) i sposobnost izbegavanja kognitivnih pristrasnosti, Žinjak i njegov tim su otkrili da um najuravnoteženije funkcioniše između 55. i 60. godine.

Foto: Canva

Ovo istraživanje objašnjava zašto mnogi lideri, mislioci i stručnjaci ostvaruju svoj najveći uticaj i potencijal upravo u srednjem dobu, spajajući bogato životno iskustvo, zrelu emocionalnu inteligenciju i sposobnost donošenja promišljenih odluka.

Studija koja je analizirala 16 ključnih osobina tokom života otkrila je da savesnost dostiže vrhunac oko 65. godine, a da je emocionalna stabilnost najviša oko 75. Moralno rasuđivanje se produbljuje u starijim godinama, dok sposobnost izbegavanja kognitivnih pristrasnosti može da se poboljša čak i u sedamdesetim ili osamdesetim godinama.

Kada se sve ove osobine kombinuju u jedan indeks, pokazuje se da je um najuravnoteženiji krajem pedesetih, spajajući iskustvo, emocionalnu stabilnost i zrelo razmišljanje.

Izvor: magazin.politika.rs

spot_img

Najnovije

Podela nasledstva ne bi smela biti podela među decom

Rađanjem dece ljubav se ne deli, nego umnožava – to je ono što često možemo čuti i što bi jedino i trebalo biti prihvatljivo.

Šta raditi kada vaše dete kaže da mrzi školu

Kada vam dete kaže da „mrzi školu“, ne morate se odmah zabrinuti. Pedagozi objašnjavaju da je normalno da se deca povremeno žale, bilo da im je dosadno, da se osećaju neshvaćeno ili se bore s društvenim odnosima u razredu.

Izmene Porodičnog zakona: Roditelji ne smeju fizički da kažnjavaju decu, previđene i mere nadzora

Zabrana fizičkog kažnjavanja dece, ukidanje maloletničkih brakova i veća kontrola države nad roditeljima, samo su neke od izmena koje će doneti novi Porodični zakon. Za one koji pravila ne poštuju – slede sankcije. Da li roditelji treba da budu u strahu zbog toga?

IGRAČKE SA SVRHOM 2026 – Konkurs je otvoren

Konkurs koji podseća da je igra najvažniji deo razvoja deteta

Kako i zašto neki ljudi mogu da „čuju“ boje ili „osete“ ukus reči

Neobičan neurološki fenomen, poznat kao sinestezija, otkriva koliko se naše percepcije sveta mogu razlikovati — i šta nam to govori o radu mozga.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img