Mnogi odrasli, među njima i mnogi poznati pisci, vraćaju se knjigama koje su na njih uticale u detinjstvu. Zašto onda dečije literature nema među kandidatima za velike književne nagrade?
Zaključila je da su samo dve knjige prošle godine ispunile ovaj uslov. Međutim, kao pisac za decu nisam mogla a da se ne zapitam nije li to upravo onaj isti uslov koji knjige za decu moraju da ispune? Neke sa manje, neke sa više uspeha, ali – sve teže upravo tome.
Melori Blekmen, nagrađivani pisac za mlade slaže se sa tim. “Možda imam predrasude, ali smatram da knjige za decu i mlade ispunjavaju daleko strožije standarde. Čak i danas, mnogo je više knjiga za decu i tinejdžere koje volim da čitam iznova, nego onih za odrasle.”
Možda baš ta “čitljivost” ovih knjiga, koje se prenose s generacije na generaciju postajući klasici, predstavlja i njihovu slabost. “Uživam u ovim knjigama delom iz zbog savršene lakoće i gipkosti izraza. Sve je na pravom mestu. Ni jedan zarez nije višak. Upravo zbog toga mogu se čitati iznova i iznova a da ne dosade” iznosi Filip Pulman svoje zapažanje o knjigama za decu kojima se rado vraća.
Pored višeslojnosti, lakoća i gipkost izraza zaštitni su znak vrhunskog pisanja za decu. A ipak, samo su “Ćilibarski Durbin” i “Neobičan događaj s psom u noći” ikada dospeli u konkurenciju za Bukera. Nijedna dečija knjiga nije do sada ušla u uži izbor, a kamoli osvojila nagradu.
Istovremeno, zanimanje medija za dečiju knjigu vrlo je slabo. Džulija Donaldson, nagrađivani pisac za decu, ističe da dečija književnost dobija tek četrdeseti deo prostora za književnu kritiku. A čak četvrtina objavljenih naslova u Ujedinjenom Kraljvstvu su knjige za decu. Ovo je najživlja grana književnosti, koja je u 2014. prestigla književnost za odrasle.
Danas, dolazi do generacijskih pomeranja – za one koji su odrastali u 70-im, knjige poput “Brežuljka Voteršip” bile su primljene kao priče za sve generacije. Kada su mlađi pisci u pitanju, to je još izraženije.
“Nikako ne smatram da su knjige za decu manje vredna literatura,” kaže Ketrin Vudfajn, koja je rođena 80-ih i koja je nedavno objavila knjigu “Tajna mehaničkog vrapca.” “Ja je baš smatram važnijom. Knjige za decu mogu izuzetno snažno uticati na svoje čitaoce, oblikujući njihov pogled na svet, na način na koji to knjige za odrasle retko mogu. To je prva književnost sa kojom se srećemo, štaviše, to je prva umetnost koju upoznajemo.”
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KNJIGE
Kako uraditi domaći zadatak bez bitke u kući
Učitelj je rekao da je mom osmogodišnjem sinu za domaći dovoljno pola sata dnevno, ali je njemu redovno bio potreban jedan sat, pa i više od toga. Kukao je, žalio...
Knjiga „Kad stvari poljude“ u najužem izboru za Nagradu „Dušan Radović“
Zbirka pesama Dragane Mladenović Kad stvari poljude, u izdanju Kreativnog centra, našla se u najužem izboru za Nagradu Dušan Radović za 2023. godinu. Nagradu dodeljuje Biblioteka grada Beograda, a žiri,...
GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA – knjiga o hrabroj keruši Gabi, izdavačke kuće Pčelica
Nakon ovog romana snimljen je i dokumentarni film sa svedočenjima autora, ali i učesnika događaja opisanih u knjizi GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA. Autor Goran Marković otkrio nam je detalje o...
MOJA SRBIJA – promocija knjige Kreativnog centra u Biblioteci grada Beograda
O knjizi će govoriti: Simeon Marinković, autor knjige Moja Srbija u izdanju Kreativnog centra Smiljana Popov, novinarka, urednica TV emisijа Srbija za početnike i Beograd za početnike Aleksandar Saša Đorđević, vaspitač u vrtiću i osnivač klubića Moja...
1 komentar.