Deca koja provode više vremena igrajući se napolju mentalno su zdravija kad odrastu

Nova istraživanja ukazala su na značaj prirode u formiranju mentalno zdravih odraslih ličnosti. Pesak, kofice, lopatice, trava, lopta i blato važni su za mentalni razvoj deteta.
Mentalno zdravlje podložno je negativnom uticaju urbane sredine zahvaljujući buci, gužvi, nedostatku zelenih površina i slično. Deca koja žive urbanim stilom života potencijalno imaju lošiji kvalitet života, manjak samopouzdanja, krhkije mentalno zdravlje i veću telesnu težinu.
Deca koja imaju sreću da odrastaju u prirodnom okruženju imaju veće predispozicije da kada odrastu budu mentalno zdravije osobe, objavljeno je u okviru Međunarodnog dnevnika o ekološkom uticaju na zdravlje (International Journal od Environmental Health Research-a). Ova istraživanja pokrenula su analizu prioriteta kada je u pitanju planiranje urbanizacije za nadolazeće generacije.
Istraživanje je uključilo 3 585 odraslih, starosti 18-75 godina u 4 evropska grada, a postavljena pitanja bila su koliko često su kao deca odlazili u prirodu, a koliko često to čine sada kada su odrasli. Ispitanici su, takođe, ocenjivali svoje mentalno zdravlje u proteklih mesec dana na osnovu psihološkog testa. Ispostavilo se da su teže mentalne tegobe imaliodrasli koji su kao deca manje vremena provodili igrajući se u prirodi.
Naučnici su istakli i značaj studije za podizanje svesti o tome koliko vreme provedeno u prirodi u životnom dobu deteta ima odraz na stav odrasle osobe o značaju prirode i mentalnog zdravlja.
Dugačka je lista koristi koja proizilazi iz boravka u prirodi, kao što je smanjenje rizika od nastanka dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih oboljenja, iznenadne smrti, prevremenih porođaja, visokog pritiska i smanjenje stresa generalno i slično. Nedostatak istraživanja postoji oko toga koliko je vremena konkretno potrebno da dete provodi napolju kako bi imalo dobro mentalno zdravlje u odraslom dobu, a na ova i druga pitanja bi trebalo da odgovore neka buduća istraživanja.
Izvor: Nacionalna geografija
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Slavimo samoživost i samodovoljnost, a prevrćemo očima na nenajavljene posete i porodična okupljanja
Piše: Željka Kurjački Stanić, psiholog i psihoterapeut Danas sam čula da je jedna američka država donela zakon da se roditeljima koji ne ispoštuju želju svog PETOGODIŠNJEG deteta da promeni pol,...
Dete nije igračka koja se može do punoletstva držati u kući a onda odjednom postati mudar, zreo čovek
Ovaj članak će se mnogima učiniti čudan, zato što ga je napisao psiholog. Kao što je poznato, psiholozi nas asociraju na razgovore o istraumiranom unutarašnjem detetu koje živi unutar svakog...
Kriminolog dr Ivana Stevanović: Deca su nam postala roboti jer dobijaju telefon sa godinu ili dve!
Dr Ivana Stevanović, direktorka Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, istakla je danas na televiziji K1 da moramo da uđemo u pravi proces žaljenja i pre svega u proces podrške...
Psiholog Tijana Mirović: Ne misle i ne osećaju svi isto, ne dižimo tenziju onda kada treba da je spuštamo
Piše: Tijana Mirović, psihoterapeut Bilo bi jako mudro da spavam, ali od 4:45 ne mogu. Pa kad već ne mogu, hajde da napišem nešto što mi je važno. Možda bude...
Nema komentara.