Svetski dan deteta, 20. novembar, naša zemlja dočekuje sa svega milion dece mlađe od 15 godina
Foto: Freepik
Piše: Katarina Đorđević
Najveći broj mališana u našoj zemlji nema ni brata ni sestru jer se roditelji najčešće odlučuju na jedno dete, a ako je suditi prema neveselim demografskim podacima, sve više njih ostaje i bez drugova za igru. Naime, u poslednjih dvadeset godina broj dece u Srbiji smanjen je sa 16 na 14 procenata, a vitalna statika svedoči da se danas rađa najmanji broj beba u novijoj istoriji zemlje – početkom pedesetih godina rađalo se oko 160.000 dece, a sada se svega 65.000 novorođenčadi iznese iz porodilišta svake godine. Svetski dan deteta, 20. novembar, Srbija dočekuje sa statistikom da u našoj zemlji živi svega milion dece mlađe od 15. godina, da svako treće dete koristi dečji dodatak i da skoro polovina roditelja i dalje veruje da je batina iz raja izašla i koristi metode nasilnog disciplinovanja dece. Druga polovina previše zaštićuje decu i drži ih pod „staklenim zvonom”, primećuje Jovana Papan, urednica sajta „Detinjarije”, u strahu da deca ne dožive nijedno negativno ili traumatično iskustvo tokom odrastanja.
– Dok su roditelji savremene dece odrastali u parku, bez telohranitelja, nosili ključ od stana oko vrata, pili vodu sa creva u dvorištu, penjali se na drvo i padali s njega, a da se zbog toga nije zvala hitna pomoć, tukli se i mirili bez dečjeg ombudsmana i slavili rođendane u dečjoj sobi, uz minijaturne sendviče sa salamom, stiče se utisak da njihovi naslednici žive pod staklenim zvonom. Oni odrastaju sa sterilizatorima, jonizatorima, bebi-alarmima i kamerama, slušaju Mocarta zbog inteligencije i jedu probiotičke obroke iz teglica kako bi se razvijali po propisu. Njihovi roditelji čitaju hiljade stranica raznih priručnika i magazina o odgajanju dece kako bi obezbedili psihičku stabilnost svojih potomaka. Zbog ogromnog psihološkog i finansijskog pritiska da se bude savršen i da se detetu sve pruži, veliki broj roditelja ostaje samo na jednom nasledniku. Čak 80 odsto očeva i majki veruje da današnja deca odrastaju u mnogo nesigurnijem okruženju nego ranije i najviše strepe od saobraćaja i stranaca, iako je broj saobraćajnih nesreća s dečjim žrtvama prepolovljen, a ekstremni slučajevi dečjih ubistava i silovanja su na istom nivou kao pre 50 godina. Zbog toga deca postaju „taoci” virtuelnih svetova mobilnih telefona i „zarobljenici” dečjih soba i igraonica u koje ih smeštaju roditelji, premrli od straha da baš njihovo dete ne kidnapuje neki terorista s livade – ističe naša sagovornica.
Njen utisak potvrđuju i rezultati velikog međunarodnog istraživanja „Deca Evrope na internetu” (EU kids on line), koji govore da čak 86 odsto dece i mladih u Srbiji uzrasta od devet do 17 godina koristi internet u proseku tri sata dnevno, a tokom vikenda vreme provedeno na netu se duplira. O veličini roditeljske zablude da su deca bezbednija na netu nego u parku dovoljno govori podatak da je polovina njih gledala slike krvi i snimke mučenja životinja ili ljudi, a skoro trećina mladih preko virtuelne mreže pristupa pornografskim sajtovima. Osim toga, gotovo trećina dece i mladih imala je uznemirujuće iskustvo na internetu u poslednjih godinu dana – devojčice češće nego dečaci, stariji češće nego mlađi.
S obzirom na to da je ovo međunarodno istraživanje rađeno pre samog početka pandemije virusa korona, stručnjaci opravdano strahuju da su zbog karantina i zabrane kretanja deca provela neizbrisive godine svog života prikovana za računar i daleko od drugara, učionice i parka – ključnih elemenata svakog detinjstva. Iako su deca i mladi uglavnom bili pošteđeni najtežih oblika kovida 19, pandemija je preokrenula njihove živote – prema najnovijim podacima Unicefa, najmanje svako sedmo dete na svetu direktno je pogođeno merama karantina i zabrane kretanja, dok je više od 1,6 milijardi dece pretrpelo neki gubitak u oblasti obrazovanja.
I dok pandemija kovida 19 ulazi u treću godinu, prosvetni autoriteti upozoravaju da je ova treća školska godina u kojoj deca prate nastavu u onlajn ili kombinovanom formatu, a Unesko upozorava na generacijsku katastrofu zbog pandemijskog zatvaranja škola. U svom detaljnom izveštaju UN organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu ističe da više od petine đaka tokom 2020. godine nije steklo osnovna znanja čitanja, očekivana za njihov uzrast, zbog delimičnog zatvaranja škola tokom pandemije virusa korona. Broj dece s teškoćama u čitanju veći je za čak sto miliona i dostigao je cifru od 584 miliona prošle godine, što predstavlja povećanje od 20 odsto, koje je poništilo napredak ostvaren tokom poslednje dve decenije.
Izvor: Politika
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: VESTI
Danka Ilić (2) nestala u Boru – prvi put pokrenut sistem PRONAĐI ME
Devojčica Danka Ilić, starosti 2 godine, nestala je danas oko 13:45h u Boru. Sistem PRONAĐI ME prvi put aktiviran u Srbiji sa ciljem da se akcija pronalaženja devojčice što pre...
Milica Ćućuz Okiljević: Nov projekat u vrtićima – učenje ravnopravnosti kroz ukidanje simbola dečak/devojčica
Ne mogu da odćutim. Nov projekat. U objektu Radosnog djetinjstva decu uče ravnopravnosti. Kako? Obzirom da je to apstraktan pojam sve se prenosi na nivo kognitivne zrelosti dečice - prelogičan...
Kako da dete upišete u školu elektronski? Prijave počele
Roditelji ili drugi zakonski zastupnici koji su građani Republike Srbije će od 20. marta pokretanjem usluge eZakazivanje na Portalu eUprava imati mogućnost da elektronskim putem zakažu termin za upis i testiranje...
Drastično raste broj pacijenata na dečjim psihijatrijskim odeljenjima: “Do 3. maja sam mogao da se kontrolišem, sad više nema kočnica”
Anksioznost, depresija, agresija, mešoviti poremećaji, samo su delić dijagnoza, koje psihijatri postavljaju iz dana u dan, kod sve većeg broja pacijenata u Srbiji, uzrasta od 12 do 18 godina. Na...
Nema komentara.