Istovremeno, vreme koje su deca provodila gledajući televiziju, igrajući igrice na kompjuteru i koristeći mobilni telefon povećalo se sa ranijih četiri na 5,2 sata dnevno.
Vreme koje deca svakog dana troše na školske aktivnosti i učenje prepolovilo se tokom pandemije korona virusa sa prosečnih 7,4 na 3,6 sati dnevno, rezultat je ankete koju je u junu sproveo IFO institut među 1.099 roditelja u Nemačkoj.
Prema ovom istraživanju, 38 posto đaka je tokom pandemije učilo najviše dva sata dnevno, a 74 procenta najviše četiri sata dnevno, navodi se u saopštenju IFO instituta.
Istovremeno, vreme koje su deca provodila gledajući televiziju, igrajući igrice na kompjuteru i koristeći mobilni telefon povećalo se sa ranijih četiri na 5,2 sata dnevno.
“Ovi rezultati pokazuju koliko je važno da se vratimo normalnom pohađanju škole i školskih časova, poštujući mere zaštite. Tamo gde je zatvaranje neizbežno, škole bi trebalo da pređu na direktna onlajn predavanja”, kaže Ludger Vesman, direktor IFO Centra za ekonomiju obrazovanja.
Roditelji su vrlo svesni problema: 64 posto njih smatra da je njihovo dete tokom pandemije naučilo “mnogo manje”.
Anketa pokazuje i da se uključenost roditelja u školske aktivnosti dece, u pogedu vremena, udvostručila. Pre zatvaranja škola provodili su u proseku pola sata dnevno pomažući detetu u školskim zadacima. Tokom pandemije ovo se popelo na punih sat vremena.
Međutim, 38 odsto roditelja navodi da ova situacija vrši veliki psihološki pritisak bilo na njihovo dete, bilo na njih samih, a 28 odsto roditelja je izjavilo da se više svađaju sa svojom decom nego ranije.
Kad je reč o studenatima univerziteta, i kod njih je vreme utrošeno na učenje smanjeno kao i kod školaraca, samo je porast sati posvećenih pasivnim aktivnostima bio nešto manji.
Oko 57 procenata studenata je pohađalo grupne onlajn časove manje od jednom nedeljno, a samo 6,0 posto njih je pratilo takve časove svakodnevno.
Predavanja jedan-na-jedan s profesorima su bila još ređa, posebno među decom čiji roditelji nisu pohađali univerzitet i među slabijim studentima.
Nedeljne radne liste je dostavljalo 96 odsto studenata, a 64 odsto njih je dobijalo povratne informacije o svom radu najmanje jednom nedeljno.
Ipak, ako neko pita sve Nemce a ne samo roditelje, 79 posto se slaže u potpunosti ili delimično s tvrdnjom da je odluka o zatvaranju škola bila dobra.
Čak 79 posto učesnika ankete podržava da onlajn časovi budu obavezni kada su škole zatvorene.
“To pokazuje da očigledna većina Nemaca pozdravlja mere da se na neki način reši nizak nivo posvećenosti dece i adolescenata školovanju”, kaže Vesman.
Istraživanje je takođe otkrilo da je 83 odsto anketiranih za veću podršku deci iz teškog socijalnog miljea, 70 odsto želi da se održe završni ispiti; 59 odsto smatra da bi maske za lice trebalo da budu obavezne za studente; a 58 procenata se zalaže za redovno testiranje na korona virus za sve studente. Ipak, 56 posto ispitanika odbija korona aplikacije za praćenje kontakata putem mobilnih telefona u školama.
Izvor: RTV
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.