Pismo mame školama: Prestanite da trošite moj novac od poreza na ekrane za decu

U suštini, tehnologija ne pomaže jer odvlači pažnju. Ne pomaže, jer učenje zahteva udubljivanje a internet je carstvo kliktanja i površnosti.

Istraživanja pokazuju da se podaci koje vidimo preko interneta teže urezuju u naše pamćenje nego one koje pročitamo u knjigama. Tekst na papiru je nadmoćniji od teksta na ekranu, jer ne obiluje zamajavajućim linkovima i video klipovima.

Dakle, kompjuteri nam razbijaju pažnju. Ali šta ako sklonimo sa ekrana sve što nam odvlači pažnju i koristimo ih za jednostavne radnje poput pisanja beleški? Mora da su za to pogodniji, a i time čuvamo šume? Ispostavlja se da ništa ne može da zameni pisanje rukom, jer učenici ne obrađuju podatke na isti način onda kada ih kucaju umesto da ih zapisuju.

- Advertisement -

Posebno što istraživanja pokazuju da, dok hvataju beleške na računarima tokom predavanja, studenti istovremeno pišu poruke, proveravaju Fejsbuk i guglaju. Primetila sam da, dok sam studentima dozvoljavala da koriste tehnologiju na predavanjima, kliktanje ne prestaje ni onda kada ništa ne govorim. A lako je i odrediti da li se neko dopisuje tokom časa – većina normalnih osoba inače se ne smejulji dok gleda u svoje krilo.

U suštini, tehnologija ne pomaže jer odvlači pažnju. Ne pomaže, jer učenje zahteva udubljivanje a internet je carstvo kliktanja i površnosti. Ne pomaže, jer učenje ponekad mora biti rmbanje, naporno i zahtevno. Spravice služe da se od toga pobegne.

Može li tehnologija pomoći? Sigurna sam da bi mogla. Samo da se uporebljava na određene načine, dok je sve đubre odstranjeno. Nadam se da zagovornici tehnologije i stručnjaci rade na tome. Stvarnost je, međutim, da se u školama tehnologijom učenje otežava. I to na vrlo skup način.

Skuplje nije i bolje

Procenjuje se da škole godišnje potroše oko pet milijardi dolara na računare. A opet, nema dokaza da oni pomažu deci. Neka istraživanja daju blago pozitivne rezultate, neka ne nalaze razliku, a kako je goreopisano, nekada oni i štete đacima. Izgleda da je ono što već imamo – nastavnici, olovka, papir i knjige – nadmoćnije. Što je još bolje, besplatne stvari kao što su izvođenje dece napolju u prirodu, slobodna igra i fizička aktivnost deci zaista pomažu da bolje uče – tu se naučnici slažu. Zato prestanimo da bacamo pare na ono što ne deluje jer tu su delotvorne metode koje novac ne traže.

U novom dokumentarcu, Majkl Mur pokazuje kako je Finska dramatično popravila poziciju svojih škola na međunarnodnim rang listama, smanjujući trajanje nastave, izbacujući domaće zadatke i povećavajući vreme provedeno u slobodnoj igri.

spot_img

Najnovije

Deca januara: tiha snaga i veliko srce

Deca rođena u januaru kriju u sebi spoj tihe snage, upornosti i neobičnih osobina.

DA LI JE SVE U GENETICI? Kako dete nasleđuje visinu, težinu i rupice na obrazima?

Svi se pitaju kako će izgledati njihovo dete, ali svaki roditelj mora da čeka da se njegovo dete rodi kako bi video šta je genetika "odlučila".

Zašto Skandinavci zimi ostavljaju bebe da spavaju napolju – i šta o tome kaže nauka

U gradovima severne Finske poput Oulua, roditelji i dalje praktikuju nešto što mnogi smatraju neverovatnim – ostavljaju svoje bebe da spavaju napolju u kolicima čak i zimi, na temperaturama ispod nule.

Zašto ljudi postaju destruktivni? Fromova poruka koju bi roditelji trebalo da znaju

Erih From je u delu “Anatomija ljudske destruktivnosti” istraživao korene agresije, mržnje i nasilja. Šta nam njegovi zaključci mogu reći o odrastanju, empatiji i vaspitanju dece danas?

Matel predstavio prvu barbiku sa autizmom

Kompanija „Matel“ predstavila je prvu barbi lutku sa autizmom, u okviru linije "Barbie Fashionistas", kako bi veći broj dece u igračkama mogao da vidi odraz sopstvenih iskustava i sveta koji ih okružuje.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img