Pismo mame školama: Prestanite da trošite moj novac od poreza na ekrane za decu

U suštini, tehnologija ne pomaže jer odvlači pažnju. Ne pomaže, jer učenje zahteva udubljivanje a internet je carstvo kliktanja i površnosti.

Istraživanja pokazuju da se podaci koje vidimo preko interneta teže urezuju u naše pamćenje nego one koje pročitamo u knjigama. Tekst na papiru je nadmoćniji od teksta na ekranu, jer ne obiluje zamajavajućim linkovima i video klipovima.

Dakle, kompjuteri nam razbijaju pažnju. Ali šta ako sklonimo sa ekrana sve što nam odvlači pažnju i koristimo ih za jednostavne radnje poput pisanja beleški? Mora da su za to pogodniji, a i time čuvamo šume? Ispostavlja se da ništa ne može da zameni pisanje rukom, jer učenici ne obrađuju podatke na isti način onda kada ih kucaju umesto da ih zapisuju.

- Advertisement -

Posebno što istraživanja pokazuju da, dok hvataju beleške na računarima tokom predavanja, studenti istovremeno pišu poruke, proveravaju Fejsbuk i guglaju. Primetila sam da, dok sam studentima dozvoljavala da koriste tehnologiju na predavanjima, kliktanje ne prestaje ni onda kada ništa ne govorim. A lako je i odrediti da li se neko dopisuje tokom časa – većina normalnih osoba inače se ne smejulji dok gleda u svoje krilo.

U suštini, tehnologija ne pomaže jer odvlači pažnju. Ne pomaže, jer učenje zahteva udubljivanje a internet je carstvo kliktanja i površnosti. Ne pomaže, jer učenje ponekad mora biti rmbanje, naporno i zahtevno. Spravice služe da se od toga pobegne.

Može li tehnologija pomoći? Sigurna sam da bi mogla. Samo da se uporebljava na određene načine, dok je sve đubre odstranjeno. Nadam se da zagovornici tehnologije i stručnjaci rade na tome. Stvarnost je, međutim, da se u školama tehnologijom učenje otežava. I to na vrlo skup način.

Skuplje nije i bolje

Procenjuje se da škole godišnje potroše oko pet milijardi dolara na računare. A opet, nema dokaza da oni pomažu deci. Neka istraživanja daju blago pozitivne rezultate, neka ne nalaze razliku, a kako je goreopisano, nekada oni i štete đacima. Izgleda da je ono što već imamo – nastavnici, olovka, papir i knjige – nadmoćnije. Što je još bolje, besplatne stvari kao što su izvođenje dece napolju u prirodu, slobodna igra i fizička aktivnost deci zaista pomažu da bolje uče – tu se naučnici slažu. Zato prestanimo da bacamo pare na ono što ne deluje jer tu su delotvorne metode koje novac ne traže.

U novom dokumentarcu, Majkl Mur pokazuje kako je Finska dramatično popravila poziciju svojih škola na međunarnodnim rang listama, smanjujući trajanje nastave, izbacujući domaće zadatke i povećavajući vreme provedeno u slobodnoj igri.

spot_img

Najnovije

Zašto dečiji kupaći kostim ne sme da bude plav

Bezbednost u vodi počinje mnogo pre nego što dete uskoči u nju – počinje već u radnji, izborom prave boje kupaćeg kostima.

Profesorka književnosti upozorava: Bez čitalačkih navika nema ni uspešnog učenja

Mnogo važnije od samog broja bodova na završnom ispitu jeste da učenici razviju navike koje će im pomoći u daljem školovanju – sposobnost da čitaju sa razumevanjem, kritički razmišljaju i samostalno usvajaju nova znanja - naglašava profesorka Jovana Reba

Učenici iz Srbije osvojili pet medalja na Evropskoj olimpijadi iz fizike

Učenici iz Srbije takmičili su se na jubilarnoj desetoj evropskoj olimpijadi iz fizike EuPhO 2026 u Geteborgu

Marija Bulajić Škuletić: Odgajanje dece nije projekat koji može, a ne mora uspeti i od kojeg možemo dići ruke kad se zamorimo

Doneti dete na svet tek je prvi stepenik u preuzimanju odgovorne uloge roditeljstva. Dati svoj puni doprinos u procesu socijalizacije i razvoja samostalne ličnosti uz puno uvažavanje ličnih osobenosti, ali i moralnih načela – proces je koji traje godinama, i to bez pauza.

Pet grešaka koje osmaci i roditelji najčešće prave prilikom popunjavanja liste želja

Dobra vest je da se većina njih može lako izbeći uz malo informisanja i pažljivo planiranje.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img