Umetnik za “Novosti”, povodom pola veka od objavljivanja prve knjige. Deca su radoznala i željna prave životne fascinacije DA li znate kako se zove zebrin muž? Nije zebar. Dobro, ja ću vam reći: Zove se konj koji navija za Partizan! Naravno, pogodili ste odmah za koga ja navijam. Ma…
DA li znate kako se zove zebrin muž? Nije zebar. Dobro, ja ću vam reći: Zove se konj koji navija za Partizan! Naravno, pogodili ste odmah za koga ja navijam. Ma kakva Zvezda, ja navijam za Slobodu iz Užica.
Prosuo je ovaj fazon i foru Ljubivoje Ršumović pred krcatim Dečjim kulturnim centrom i izazvao urnebes među klincima u sali. Njegovi mali čitaoci, njihovi nastavnici, Ršumovi prijatelji i kolege, okupili su se juče da proslave “Ršumdan” i obeleže jubilej velikog umetnika: 58 godina književnog rada i 50 godina od objavljivanja prve knjige.
Na specijalnom literarno-muzičkom događaju “Deca su ukras sveta” nastupili su akademik Matija Bećković, Raša Popov, Uroš Petrović, Zoran Rambosek, Leontina i hor “Čarolije” i govorili i pevali u čast “pisca, čuvara planete i zaštitnika dečjih prava”, autora knjiga “Tandara mandara”, “Ma šta mi reče”, “Još nam samo ale fale”, “Nevidljiva ptica”, “Ne vucite me za jezik”, “Bukvar dečjih prava” i više od 600 televizijskih emisija.
– Moj književni put se vremenom izjednačio sa mojim životnim putem. Pisanje je već tamo u Ljubišu postalo moje najlepše uzbuđenje, jer se rodilo iz igre, tog božanskog imperativa svakog detinjstva. Iz materijalne ljubiške oskudice povelo me bogato duhovno imanje, i dovelo, evo, do značajnih jubileja. Zaboravili ste da pomenete da obeležavam i pojavu moje desete knjige (“Vid iz Talambasa”) u izdavačkoj kući “Laguna”, a devedesete u mojoj bibliografiji – kaže za “Novosti” Ršumović.
* Da li vas je ovaj jubilej inspirisao da napišete neku pesmu?
– Ja sam i ovog jutra upisao jednu pesmu u svesku, na čijim koricama piše “365”. Pesma se zove “Uspeh majkine dušice”, a prve dve strofe glase: “Uspeh majkine dušice/ Nije samo miris/ Već korak u sećanju,/ Korak ka roditelju./ Selo je poklonjeno Suncu/ Da svoju vatru odmori,/ Da popriča sa kamenom,/ Da podoji žednu Smrt!”
* Kako ste postali pisac?
– U najranijem detinjstvu sam naučio da razgovaram sa životinjama i biljkama, da igram šah i da čitam svaku knjigu koja mi dođe do ruke. Sve to je zahtevalo jednu vrstu apstraktnog razmišljanja, koje je, čini mi se, neophodno svakom piscu.
* Sećate li se kako je nastala ta prva knjiga “Tandara mandara” iz 1965. godine?
– Ja sam te godine imao hiljade napisanih pesama, ali Branko V. Radičević, pesnik i urednik u “Borbi”, nije mi tražio da objavi pesme, već dve priče koje je čuo u programu za decu Radio Beograda. Objavio ih je u maloj knjižici edicije “Žar ptica”.
* Da li su se od tog vremena više promenila deca za koju pišete ili sama književnost?
– Deca se ne menjaju značajno, i onda i danas su radoznala i željna prave životne fascinacije, koja će im odrediti životni put.
* Uspevaju li danas proza i poezija da nauče decu i mlade nešto o životu i životnim vrednostima, ili knjige sve više služe za ukras?
– Velika je zabluda nekih katastrofičara koji predviđaju propast knjige pred agresivnom navalom elektronskih medija. Nema šanse! Knjiga je fenomen koji traje više od dve i po hiljade godina, i danas je ona u obliku koji je, estetski i suštinski, prava mera za sva vremena. Može li Biblija (grčka reč koja znači knjiga!) da bude pobeđena od maloletnog kompjutera i zaboravljena? Nema (opet) šanse!
* O čemu je reč u novoj knjizi, nastavku “Vidovitih priča”?
– Ne volim da prepričavam ni tuđe, a kamoli svoje knjige! Čini mi se da bih time pokvario utisak nekom budućem čitaocu.
B.Đorđević
Izvor: Novosti
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: STVARAOCI ZA DECU
Na današnji dan Hans Kristijan Andersen objavio prvu knjigu bajki
DANSKI pisac Hans Kristijan Andersen (1805‒1875) jedan je od najpoznatijih pisaca bajki svih vremena. Njegove priče prevedene su na više od 125 jezika, a među najpoznatijima su "Carevo novo odelo",...
“Deci su potrebne realne bajke”: Na današnji dan je rođena Astrid Lindgren
„Dete se rađa ni loše, ni dobro. Ko određuje, da li će ono biti otvoreno i dobro ili bezosećajni, nasilni usamljeni vuk? To smo mi, njegovi roditelji - ljudi koji...
Biljana Mihajlović, ilustratorka: “Neizmerna je sreća raditi ono što voliš”
Kako si počela da se baviš ilustracijom? Crtam oduvek. Od 2014. godine sam radila za inostrano tržiste preko različitih platformi, ali pravim početkom smatram svoj rad u dečijem časopisu „Hajmo...
Ljubivoje Ršumović: Sve se formira u detinjstvu, najčešće naši vlastodršci to ne razumeju
Pesnik, pozorišni i televizijski autor za decu Ljubivoje Ršumović za Tanjug ističe da u današnje surovo vreme u kome se dešavaju mnoge zastrašujuće situacije, roditelji uvek moraju da budu ikona...
Nema komentara.