Ponešto o bibliotekama u Finskoj

Biblioteke su u Finskoj tradicionalno namenjene čitavim porodicama, one maksimalno pokrivaju i školsku omladinu pa zato u finskim školama skoro i da ne postoje biblioteke.

biblioteka na tockovima biblioteka na tockovima

Kada je reč o bibliobusevima u Finskoj, odnosno bibliotekama na točkovima, oni u ovoj zemlji imaju veliki značaj i sastavni su deo svakog lokalnog bibliotekačkog sistema.. Kažu da ih u Finskoj postoji oko 200. Svaki od njih ima voznu maršutu do 400 km. Dobro su proučene regionalne potrebe pa tako postoji više tematskih bibliobuseva, ali i onih standardnih. Od tematskih postoje posebni busevi za decu, zatim nordijski koji obilaze pogranične delove, bibliobuseve koji su raspoređeni po mestima gde živi najviše imigranata, gde se nude najviše literatura za učenje finskog jezika itd…Iz ovoga bi se moglo zaključiti da je država Finska veoma razvila osećaj za kulturološku i socijalnu raznolikost i da ima visok stepen brige i odgovornosti za čitalačke korisnike. Svi ovi autobusi biblioteke poseduju najsavremeniju informaciono komunikacijsku tehnologiju koju primenjuju u radu sa korisnicima. Ove pokretne biblioteke pre svega služe da stanovništvu udaljenih mesta omogući pristup knjigama, kao i stanovništvu na severu zemlje kada je zimi pod ledom. Ove biblioteke imaju oko 17000 stajališta. Finska je na trećem mestu u svetu po primeni ovih vrsta usluga građanima, odmah iza SAD i Velike Britanije.

- Advertisement -

Bibliobus Finska, Moja Finska (1) Bibliobus Finska, Moja Finska (1) Bibliobus Finska, Moja Finska (1) Bibliobus Finska, Moja Finska (1) Bibliobus Finska, Moja Finska (1)

Osim ovih bibliobuseva imaju i više plutajućih biblioteka brodova.

Koliko su Finci zaluđeni knjigama i sticanjem znanja govori i podatak da je u sred Helsinkija u jednom od velikih tržnih centara, odmah iznad restorana smeštena Cable Book biblioteka koja je uvek puna ljudi, i gde je veselo, bučno i veoma suprotno od onoga što je uobičajno za klasične biblioteke. Tu je sve besplatno, pa mnogi ljudi u pauzi šopinga dođu tu jer imaju mogućnost da pristupaju besplatno internetu, salju poštbiblioteka na tockovimau, gledaju tablu sa najnovijim dešavanjima u gradu, čitaju novine, slušaju muziku, čitaju najnovije knjige, gledaju filmove sa DVD-a, skeniraju, kopiraju, štampaju… Pored svega ovoga, u ovoj biblioteci postoji još jedan odličan servis koji se doduše minimalno naplaćuje ( najviše do 5 evra), a to je da ako imate neko elektronsko izdanje neke knjige a nema je više u prodavnicama, ovde će vam za sat vremena odštampati i ukoričiti kao što je i sam original…Za ovaj projekat je biblioteka Helsinkija dobila 1 000 000 dolara kao nagradu od Bila Gejtsa.

O bibliotekama Finske ću pisati neki drugi put, a do tada, nemojte podleći zluradim mišljenjima i površno donositi zaključke kako Finci mnogo uče i čitaju jer su im zime duge pa nemaju šta da rade tokom hladnih zimskih dana. Takve ću razočarati činjenicom da su u letnjem periodu biblioteke još posećenije. Ključ ovako dobrih rezultata je u činjenici da je država voljna i željna da svim svojim građanima ponudi mogućnost stalnog ličnog usavršavanja, besplatne izvore znanja, kontinuiranost u intelektualnom razvoju i potpunu upućenost u najnovije informacione tehnologije.
…bilo kuda, knjiga svuda….

 

Izvor: Moja Finska

- Advertisement -

 

Pročitajte i: Škole u Finskoj – mesto za rad i radost

spot_img

Najnovije

Šta je prekomerna stimulacija kod dece i kako to da sprečite

Prekomerna stimulacija je uobičajena kod male dece. Evo nekoliko saveta kako da pomognemo deci koja se suočavaju sa senzornim preopterećenjem i kako da to sprečimo.

Dan deteta 2025: Podsećanje na ono što je zaista važno

Povodom Dana deteta prisećamo se koliko su deca važna, koliko nas inspirišu i koliko nas trebaju. Uz podršku UNICEF-a i svetskih inicijativa, donosimo priču o pravima dece, o tome šta im je danas najpotrebnije i kako možemo obeležiti ovaj dan na najlepši način.

Važno je da detetu damo vreme, slobodu i poverenje

Nakon dve zbirke priča koje potpisuje kao autor i ilustrator, Zorana Popović napisala je svoju prvu slikovnicu. Mali krug objavljen je neposredno pre ovogodišnjeg Sajma knjiga, u izdanju Kreativnog centra.

20. novembar – simbol borbe za prava dece

20. novembar postaje simbol borbe za prava dece i podsećanje na važnost svakodnevne brige o njihovom blagostanju.

ZAŠTO SE TAKO LAKO „ZARAZIMO“ MRŽNJOM?

Ono što često previdimo jeste da mržnja ne počinje kao uverenje, već kao emocionalna zaraza — i da su naši psihološki mehanizmi savršeno „podešeni“ da je prihvate čak i onda kada ne razumemo povod.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img