spot_img
spot_img

Poremećaj pažnje – kako se razvija i šta se iza njega krije

Glavna oštećenja koja ADD izaziva - distraktibilnost, hiperaktivnost (ili alternativno letargija) i loša kontrola impulsa - odražavaju, svako na svoj poseban način, nedostatak samoregulacije.

Poremećaj pažnje ili ADHD (eng. Attention Deficit Hyperactivity Disorder) je stanje koje karakterišu teškoće sa koncentracijom, mirovanjem i razmišljanjem pre reagovanja. Osobe sa poremećajem pažnje često imaju teškoće sa kontrolisanjem emocija i samoregulacijom.

Simptomi ADHD mogu da se pojave u bilo kom uzrastu. Međutim kod mnoge dece počnu da se primećuju tek nakon polaska u školu kada deca dobijaju više obaveza i zadataka.

- Advertisement -

Osnovni simptomi poremećaja pažnje su:

  • Smanjena pažnja
  • Hiperaktivnost
  • Impulsivnost

O uzrocima poremećaja pažnje ne može se sa sigurnošću govoriti. Istraživanja pokazuju da je reč o sadejstvu različitih faktora.

Evo kako Gabor Mate objašnjava uzroke i razvoj ovog poremećaja u svojoj knjizi „Rasuti umovi“.

„Samoregulacija podrazumeva da neko može usmeriti pažnju tamo gde odluči, da može da kontroliše impulse, da može biti pozoran i da je u stanju da drži telo pod kontrolom. Kao i vremenska pismenost, samoregulacija je takođe zaseban zadatak u životnom razvoju, koji se ostvaruje postepeno, od ranog detinjstva do adolescencije i zrelosti.

Rođeni smo bez ikakvih sposobnosti za samoregulaciju emocija ili delovanja. Da bi samoregulacija bila moguća, moraju se razviti spedifični moždani centri, oformiti veze sa drugim važnim nervnim centrima i uspostaviti hemijski putevi. Poremećaj pažnje je glavna ilustracija načina na koji odrasla osoba nastavlja da se bori sa nerešenim problemima detinjstva. Ona je zadržana tačno na onom mestu koje dete nije preraslo u razvoju, sputana je u onim oblastima u kojima se novorođenče ili dete zaglavilo tokom razvoja.“

 

- Advertisement -

Izvor: Detinjarije.com

spot_img
spot_img

Najnovije

„Ali on ne želi!“ – kada dete bira, a kada odlučuje roditelj?

"U sigurnom odnosu sa nama dete treba postepeno da nauči da može da podnese frustraciju i neprijatnost i da neprijatno osećanje samo po sebi nije znak da nešto mora odmah da se promeni" - piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Kad dijabetes uđe u pubertet: Događaj posvećen roditeljima dece sa dijabetesom tipa 1

Cilj događaja je da roditeljima pruži pouzdane informacije, praktične smernice i prostor za međusobno povezivanje i razmenu iskustava o pitanjima koja su važna upravo njihovoj porodici.

Dete je počelo da zamuckuje: Kada je u pitanju razvojna faza, a kada početak mucanja?

Povremene teškoće u održavanju tečnog govora veoma su česte u predškolskom uzrastu, naročito između druge i pete godine.

Šta pitati dete umesto „Kako je bilo u školi?“

Razgovor o školi ne bi trebalo da služi samo proveravanju ocena, domaćih zadataka i ponašanja. Njegov pravi cilj jeste da razumemo kako se dete oseća u svetu u kojem provodi veliki deo dana.

Šta od insekata možemo da naučimo o donošenju odluka

Ljudi vole da veruju da ih sposobnost razmišljanja izdvaja od ostalih živih bića. Ipak, to što raspolažemo složenim mozgom ne znači da uvek donosimo dobre odluke. Naprotiv, veliki broj mogućnosti, snažna uverenja ili stres često mogu da nas odvedu do pogrešnog izbora.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img