spot_img
spot_img

Prof. Jelena Vranješević: U našim školama se kritičko mišljenje ne vrednuje

Redovna profesorka na Odeljenju za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Jelena Vranješević, gostujući u podkastu Agelast skrenula je pažnju na veoma značajan problem i propust u našem obrazovanju

Jelena Vranješević je redovna profesorka na Odeljenju za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, na kojem predaje razvojnu psihologiju i psihologiju obrazovanja.

Gostujući u podkastu Agelast skrenula je pažnju na veoma značajan problem i propust u našem obrazovanju, poredeći situaciju sa stanjem u evropskim školama.

- Advertisement -

„Nedovoljno negujemo kritičko mišljenje. U našim školama se to ne vrednuje. Razlikovanje informacije, činjenice od naše interpretacije te činjenice. To pitanje – kako to znaš? Na osnovu čega si doneo neki stav? Toga nema.

Ja se sećam priče o sinu naše koleginice, ona se preselila u Holandiju, on je tad imao 16 godina i upisao je internacionalnu školu. I ja ga pitam: „Nikola, kako ti je u školi?“ Pa kaže: „Dobro mi je, ali znaš šta? Svaki dan me pitaju šta ja mislim? Šta koga briga šta ja mislim?!“

Pazite, on ima 16 godina. On je došao iz naše škole gde ga nikad niko nije pitao šta misli, a oni u ovoj drugoj školi, njih zanima njegov odnos prema tome. E to je ono što, čini mi se, nedostaje i to je ono što, pored znanja, moramo da negujemo i kritički odnos. Da učimo decu da imaju kritički odnos prema tom znanju, da preispituju i na koji način da preispituju.

Nekad je zaista dovoljno da ih naučimo da postave pitanje – kako to znaš? Pa da smo napravili već onaj ključni, kvantni skok.“

Pogledajte deo gostovanja profesorke Jelene Vranješević:

spot_img
spot_img

Najnovije

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Dan ranog detinjstva 2026 vraća deci igru, prirodu i vreme za odrastanje

Besplatan celodnevni program za decu i roditelje 30. avgusta u Muzeju afričke umetnosti

Danski učenici će morati usmeno da brane radove da ne bi varali pomoću veštačke inteligencije

Danska vlada će, između ostalog, uvesti niz novih mera, uključujući nadzor računara, za učenike uzrasta od 16 do 19 godina.

Svetski dan mačaka: Mačkoljupci svih zemalja – ujedinite se!

Povodom Svetskog dana mačaka otkrivamo zanimljive činjenice o ovim tajanstvenim ljubimcima – od njihove istorije i uloge kroz vekove, do najomiljenijih rasa i razloga zbog kojih ih volimo.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img