No menu items!

Razvojna mapa: Šta sve može jedan predškolac?

Svako dete se razvija svojim tempom, ali postoje određene prekretnice u mentalnom razvoju koje bi trebalo da svako dete, u proseku, proživi u istom uzrastu.

Upravo su ove smernice u razvojnoj mapi samo orijentiri koji pokazuju statistički prosek uzrasta deteta i stepena razvoja. Postoje optimalna i sasvim očekivana odstupanja od proseka u razvoju svakog deteta, ali za sve sumnje veoma je važno obratiti se stručnom licu koje može utvrditi stepen odstupanja i potencijalne uzroke.

Šta može dete predškolskog uzrasta?

Razvoj krupne motorike:

  • Stoji na jednoj nozi bez podrške 40 sekundi
  • Preskače kanap obema nogama istobremeno
  • Skače sa visine od 40 cm
  • Visi 10 sekundi držeći se rukama za prečku
  • Hvata loptu jednom rukom
  • U skoku hvata loptu
  • Igra badminton
  • Oblači se samo
  • Vezuje pertle

Razvoj fine motorike (okulo-motorna koordinacija i praksija):

- Advertisement -
  • Pogađa loptom cilj
  • Kleštima vadi ekser i čekićem ga zakucava
  • Namotava konac na kalem
  • Palcem može da dotakne svaki prst
  • Seče i lepi jednostavne oblike od kolaž papira
  • Pravi lepezu od hartije
  • Prepisuje sva štampana slova
  • Precrtava romb
  • Koristi rezač za olovke

Razvoj perceptivnih sposobnosti:

  • Oštrina vida skoro kao kod odraslih
  • Širina vidnog polja gotovo kao kod odraslih (sposobnost za periferno viđenje)
  • Razvijena sposobnost aktivnog perceptivnog pretraživanja i analize (analiza razlika među sličnim slikama, pronalaženje jednostavne slike u složenoj)

Razvoj intelektualnih sposobnosti:

  • Zna koja je njegova leva, a koja desna ruka
  • Izvršava tri naloga data zajedno
  • Broj elemenata u skupu adekvatno označava brojkom
  • Na verbalni nalog može razvrstati logičke blokove prema 4 atributa (boja, oblik, veličina, debljina)
  • Broji 13 kocaka
  • Pravi stepenice od 10 kocaka nakon što mu je model sklonjen
  • Navodi razlike („po čemu se razlikuje ptica – pas, drvo – staklo, itd“)
  • Počeci logičkih operacija (klasifikacije, serijacije, korespodencije i konzervacije)

Razvoj govornih sposobnosti:

  • Govori korektno i jasno
  • Artikuliše sve glasove (eventualno izostaje R, Lj i Nj)
  • Prepričava kratku priču nakon što je čuje
  • Piše i čita vlastito ime
  • Pita za značenje reči
  • Razume predlog „u sredini“
  • Upotrebljava 2500-3000 reči

Socijalno emocionalni razvoj:

  • Koristi kompletan pribor za hranjenje, pravi sebi sendvič
  • Čisti svoje cipele
  • Ide samo u komšiluk
  • Može mu se poveriti manja suma novca
  • Bira omiljenog druga
  • Pokazuje zaštitničko ponašanje prema mlađoj deci
  • Poštuje pravila igre sa vršnjacima
  • Prepoznaje svoja osećanja ljubavi i sreće, besa i razočarenja
  • Situaciju može da sagleda i iz ugla druge osobe
  • Realistični strahovi i strahovi od natprirodnih bića
  • Sposobnost za saradnju i zajedničke aktivnosti

Deo iz knjige: Razvojna mapa – pregled osnovnih prekretnica u mentalno razvoju dece od rođenja do 6-7 godina; Kreativni centar

Razvojnu mapu treba uglavnom iskoristiti kao orijentacionu osnovu za organizovanje aktivnosti dece – bilo grupe dece određenog uzrasta bilo pojedinačnog deteta. Shodno tome, razvojna mapa nam pomaže u rešavanju sledećih praktičnih problema:

Šta dete određenog uzrasta ne može da čini; šta će mu biti preteško i iznad njegovih mogućnosti;
Šta možemo činiti u nekom uzrastu, koje aktivnosti i koja postignuća možemo očekivati (ako obezbedimo povoljne uslove);
Kako da organizujemo sredinu za decu određenog uzrasta (na primer kad kupiti tricikl, veliku loptu itd.);

Nikad, i doslovno nikad, ne pokušavajte da dete „uterate u normu“. Tako ćete postići samo suprotne efekte.


Pročitajte i: Razvojna mapa: Šta sve može jedan dvogodišnjak?


spot_img

Najnovije

Pet svakodnevnih navika koje podstiču dečji emocionalni razvoj i intelekt

Razvoj dečjeg mozga ne zavisi samo od školskog uspeha. Ključ je u svakodnevnim aktivnostima koje podstiču maštu, razumevanje emocija i sposobnost rešavanja problema.

Prezaštićujući roditelji ne štite dete od sveta, nego štite sebe od osećaja krivice i straha

Granica između roditeljske brige i prezaštićivanja često je nejasna, jer oba ponašanja polaze iz istog motiva – želje da dete bude bezbedno i srećno. Na ovu temu razgovarali smo sa Natašom Drageljević, vaspitačicom i direktorkom PU "Mala škola"

Zašto slušamo autoritet i kad znamo da nije u pravu? — Priča o Milgramovom eksperimentu poslušnosti

Ljudi su spremni da učine nešto što inače nikada ne bi — ako odgovornost prebace na nekog „iznad sebe“.

Veštačka inteligencija rešava domaće zadatke: Koliko đaci dnevno provode na internetu i čemu im služi?

Gotovo svi đaci svakodnevno koriste bar jednu platformu za društveno umrežavanje. U proseku, svaki učenik ima oko četiri naloga na društvenim mrežama, pri čemu taj broj raste sa uzrastom pokazuje istraživanje u okviru projekta “Prevencija vršnjačkog nasilja u školama”

SVETSKI DAN LJUBAZNOSTI – velika snaga malih gestova

Danas slavimo Svetski dan ljubaznosti – podsetnik da male stvari čine veliku razliku. Jedan osmeh, topla reč ili pružena ruka mogu nekom ulepšati ceo dan.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img