Rođena prva beba uz pomoć matičnih ćelija

Zain Rajani je star samo dvadesetak dana, a već je ušao u istoriju medicine. On je prva beba začeta posebnim postupkom vantelesne oplodnje koji koristi matične ćelije kako bi podmladio jajnu ćeliju majke. Očekuje se da ostale bebe začete ovim inovativnim postupkom budu rođene tokom leta. Kanadski lekari su ovaj postupak izveli iz otkrića da […]

Zain Rajani je star samo dvadesetak dana, a već je ušao u istoriju medicine. On je prva beba začeta posebnim postupkom vantelesne oplodnje koji koristi matične ćelije kako bi podmladio jajnu ćeliju majke. Očekuje se da ostale bebe začete ovim inovativnim postupkom budu rođene tokom leta.

Kanadski lekari su ovaj postupak izveli iz otkrića da žene u jajnicima imaju rešenje za neplodnost koja je izazvana lošim kvalitetom jajnih ćelija. Matične ćelije dobijene iz jajnih ćelija koje se još nisu razvile u jajnicima pomogle su već oslobođenim jajnim ćelijama da se “podmlade”.

U maju prošle godine, Zainovoj majci Nataši (34) su lekari laporaskopskom procedurom uzeli mali deo tkiva jajnika. Naučnici su nakon toga prečistili uzorak i iz njega izvukli samo mitohondrije matičnih ćelija. Kada su ih dodali Natašinim jajnim ćelijama koje su bile lošeg kvaliteta. Uz ovaj tretman, nazvan Augument, nastala su četiri embriona veoma dobrog kvaliteta, dva su zamrznuta u slučaju da par prželi da ima još dece, a od jednog je nastao mali Zain.

- Advertisement -

Porodica Rajani je pokušavala da dobije bebu četiri godine, tokom kojih su probali vantelesnu oplodnju, inseminaciju i prirodne lekove. Nataša je jednom ostala trudna, ali je imala spontani pobačaj nekoliko nedelja kasnije.

 

Ovu revolucionarnu metodu vantelesne oplodnje uz pomoć matičnih ćelija probalo je 36 žena širom sveta, a osam njih je trudno. Sve ove žene su već prolazile kroz neuspešne cikluse vantelesne oplodnje, a jedna od njih je pokušala da postane mama čak sedam puta do sada. Tokom 2015. godine planira se da se ova metoda primeni na još 1000 žena koje pate od lošeg kvaliteta jajnih ćelija.

Zainovo rođenje je prvi veliki korak napred u procesu vantelesne oplodnje još od kada je 1978. godine rođena prva “beba iz epruvete” Lujza Braun. Iako su naučnici uvodili novine, procenat uspešnosti je povećan samo za procenat ili dva tokom prethodnih 35 godina. Ovo je prva velika inovacija koja bi mogla trajno da promeni vantelesnu oplodnju u narednim godinama.

Iako su pojedini stručnjaci skeptični po pitanju rezultata, kanadski naučnici napominju da je slična procedura uspešno primenjena na nizu sisara. Iz tkiva jajnika je za sada kod ljudi moguće dobiti samo nezrelu jajnu ćeliju, čije matične ćelije podmlađuju jajne ćelije koje pokazuju znake starosti. Kod miševa su naučnici iz matičnih ćelija jajnika uspeli da dobiju zrelu jajnu ćeliju. Za razliku od ostalih vrsta matičnih ćelija koje mogu da se pretvore u bilo koji organ ili tkivo, matične ćelije iz jajunika mogu da stvore samo jajnu ćeliju.

09.05.2015.
Izvor: Time / Saracell

spot_img

Najnovije

Ministar prosvete: Da neka od nastavničkih zvanja budu tretirana kao deficitarna zanimanja

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković je kazao da će to ministarstvo pokušati da nastavanička zvanja u oblasti matematike, fizike, hemije, geografije i biologije tretira kao deficitarna zanimanja.

Tamo gde je mnogo etike, mnogo je i duše. Takve duše najviše raduju, a i stradaju

Kada bih joj rekao – šteta što ne predaje u nekoj boljoj školi – Ona bi mi rekla: – Ja sam tu za vas zalutale… – I zaista. Treba najbolji nastavnici da rade u svim školama...

Obraćam se svom detetu, a iz mene progovaraju moji roditelji

Odjednom, nekadašnje reakcije naših roditelja, koje su nam se činile neshvatljivim, počnu da dobijaju potpuni smisao, jer ne gledamo više usko – očima deteta, već širom otvorenim očima roditelja.

Za učenice iz Srbije medalje na Evropskoj matematičkoj olimpijadi

Učenice iz Srbije ostvarile su izuzetan uspeh na 15. Evropskoj matematičkoj olimpijadi za devojke u Bordou, objavila je beogradska Matematička gimnazija

Mlađe generacije imaju veći mozak. Da li je to dobro?

Hipokampus, koji igra glavnu ulogu u pamćenju i učenju, proširio se za 5,7 odsto u zapremini kada se poredi nekoliko generacija

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img