spot_img
spot_img

Roditeljske greške zbog kojih deca najčešće imaju loše ocene

Postoji nekoliko stvari kojima roditelji sabotiraju uspeh deteta, i to često potpuno nesvesno.

Svaki roditelj želi da njegovo dete bude uspešno. Međutim, ponekad potpuno nesvesno može da doprinese tome da dete bude lošije u školi, odnosno da ima lošije ocene, objašnjavaju psiholozi.

Kako donosi Asian Parent, postoji nekoliko stvari kojima roditelji sabotiraju uspeh deteta, i to često potpuno nesvesno.

- Advertisement -

Imaju prevelika očekivanja

Iako je sasvim razumljivo da roditelji očekuju određene stvari od svoje dece, preterivanje s očekivanjima može da napravi više štete nego koristi, upozoravaju stručnjaci. U tom slučaju dete može da postane nesigurno, pogotovo ako dobija negativne reakcije kada pogreši ili u nečemu zakaže. Manjak samopouzdanja dovodi do zatvaranja u sebe, ali i lošijih ocena u školi, dodaju psiholozi, piše Index.

S detetom stalno pričaju o školi

Roditelji bi trebalo da shvate kako razgovor isključivo o školi i ocenama ne vodi do veće motivacije i zainteresovanosti za školu. Psiholozi naglašavaju kako roditelji često kao da zaborave na to da imaju i drugih tema o kojima mogu da razgovaraju sa svojim detetom, a preterana opterećenost informacijama pred polazak u školu doprinosi pojavi straha od nje, ali i nastanku anksioznosti.

Prisiljavaju dete na učenje

Većina roditelja trebalo bi već da zna kako bilo kakvo prisiljavanje deteta na nešto kod njega samo budi averziju i loše osećaje. Ako roditelji dete neprestano prisiljavaju na učenje, rešavanje domaćih zadataka i sličnih obaveza kao da je sve to samo jedan zadatak o kojem mu zavisi život, dete će s vremenom postati nezainteresovano, a javiće se i odbojnost prema školi, upozoravaju psiholozi.

- Advertisement -

Rešavaju domaći zadatak umesto deteta

Još jedna greška koju velik broj roditelja radi jeste rešavanje domaćih zadataka ili nekih drugih školskih zadataka umesto deteta. Iako je razumljivo da će roditelji ponekad morati da uskoče u pomoć svojim mališanima, ako se to dešava prečesto ili u slučaju kada i sami mogu da reše određeni problem, to može da dovede do nesamostalnosti, lenjosti, ali i nesigurnosti kod deteta.

Izvor: N1

spot_img
spot_img

Najnovije

Gde se izgubilo strpljenje? Možda ga deca nisu izgubila – možda smo prestali da ga vežbamo

Često čujemo da današnja deca nemaju strpljenja. Teško čekaju, brzo odustaju kada nešto ne ide, dosada im je gotovo nepodnošljiva, a ono što žele – žele odmah. Piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Dečija nedelja 2026: Da bi deca srećna bila, ljubav i poštovanje, a ne sila!

Dečija nedelja je prilika da se glas dece čuje glasnije. Da ih pitamo šta ih raduje, šta ih plaši i šta bi želela da odrasli bolje razumeju. A zatim da njihove odgovore ponesemo sa sobom i kada se završe priredbe, radionice i svečani programi.

Kako je izgledala Dečija nedelja davne 1954

Dečija nedelja je manifestacija koja se u našoj zemlji održava od 1934. godine. Možete li da zamislite ovu manifestaciju pre 70 godina?

SOS Dečija sela Srbija povodom Dečije nedelje: Sigurno odrastanje počinje u porodici

Povodom Dečije nedelje Adrijana Vuković iz humanitarne organizacije SOS Dečija sela Srbija podseća da sigurno odrastanje počinje odnosom u kojem se dete oseća voljeno, uvaženo i zaštićeno.

Iz dnevnika jedne devojčice: Jedva čekam da i ja porastem i postanem neko ko neće da se stidi i neko koga će želeti u...

Nekada je dovoljno malo pažnje da upotpunimo nečiji svet. Učiteljice i učitelji često su prvi vodiči kroz raznolikost društvenih odnosa i izazova. Utoliko je njihova odgovornost veća, a uloga lepša. Autorka: Marija Bulajić Škuletić

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img