Pet odgovora dr Komarovskog na pitanja roditelja

Dr Komarovski mesečno odgovara na hiljadu i po pisama roditelja. Sa sajta komarovskiy.net izdvojili smo nekoliko pitanja i odgovora:

3. Kako dete naučiti da bude samostalno?

Doktore, pomozite – otpadoše mi i ruke i noge – sve radim umesto ćerke: ja je češljam, oblačim, obuvam, spremam knjige za školu, stavljam u tanjir, sklanjam tanjir, vodim u školu, dovodim iz škole, ja je kupam i umivam… Ona će pola sata sedeti s nezavezanim pertlama, sve dok ja ne izgubim strpljenje i ne vežem joj ih. Šta da radim, kako da je naučim da bude samostalna?

- Advertisement -

Odgovor: Što se samostalnosti tiče – kada dete pokušava da uradi nešto samo treba se mešati samo onda kada to ugrožava njegovu ili nečiju bezopasnost i zdravlje. U protivnom, dete treba pustiti da radi sve samo, da greši, pokušava, a kada dobije željeni rezultat treba ga pohvaliti. Naglasak se baca na to što je dete uspelo da to i to uradi samo. To je ključni moment u učenju samostalnosti.

Naravno praksa “nemešanja roditelja” je posebno zgodna kada je dete već upoznalo svet oko sebe i nastoji da sve radi samo. Međutim, ima razne dece – ima dece koja sa deset godina strpljivo čekaju da im mama zakopča dugmad.

Dr Komarovski savetuje kako izbeći viruse

U tom slučaju moramo se obratiti drugačijim zakonima pedagogije, onima koji se svode na to da roditelj ne sme pod uticajem detetovog “neću” odustati od svoje odluke.

–Hoćeš da ideš napolje, ali nećeš da zakopčaš dugmad? Hoćeš da jedeš, ali nećeš da držiš kašiku? Hoćeš da ti guza bude čista, ali nećeš da je obrišeš? Šta da se radi, velike su šanse da ne izađeš napolje, da budeš gladan, da ti guza bude prljava.

To nije surovost već privikavanje deteta na realan život, u kome sutra neće biti mnogo onih koji će u svakom času i bez pogovora njemu biti na raspolaganju.

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img