Sinovi kao mame, ćerke kao tate. Zašto ličimo na svoje roditelje?

Genetika je komplikovan posao. Jedina stvar koju znamo je da smo uvijek priklonjeniji jednom roditelju, što ponovo zavisi od kombinacije gena koju dobijamo preko roditelja.

Piše: Sara Velaga

Kakav otac, takva ćerka ili kakva majka takav sin. Je li to zaista tako i šta se dešava u genetičkim kodovima, kada su oboje roditelja sa smeđim očima, a dobiju dete, koje ima recimo plave? Ne, ne radi se o čuvenom “ličenju na komšiju”, već o igri genetike, koja napravi zanimljive kombinacije hromozoma, čak iako vas dvoje uopšte nemate te karakteristike. O tome šta i kako nasleđujemo od oca i majke, donosimo u nastavku. Istraživanje Stendfordskog Univerziteta pokazuje kako dolazi do nasleđivanja boje očiju, ali i drugih crta i karakteristika.

- Advertisement -

Osim u nekoliko posebnih slučajeva, nije posebno predodređeno šta vam koji roditelj daje, odnosno šta od koga nasleđujete. Ako se radi o dominantnim genima, oni će biti dominantni bez obzira dolaze li od oca ili majke. Ako vaš otac ima dominantan gen za boju očiju, nasledićete istu boju od njega. Međutim, ako se radi o recesivnom genu, deca mogu imati boju očiju koju njihovi roditelji nemaju i dati potpuno novi gen. To objašnjava zašto se nekada dešava da osobe koje recimo nemaju riđu boju kose ili smeđu boju očiju, dobiju dete sa smeđim očima i riđom bojom kose.

Kao što vidite genetika je komplikovan posao. Jedina stvar koju znamo je da smo uvijek priklonjeniji jednom roditelju, što ponovo zavisi od kombinacije gena koju dobijamo preko roditelja. Pokušaćemo jednostavno prikazati kako genetika funkiconiše, a potom dati primere gde je vidljivo šta dobijamo od kojeg roditelja.

Uzmimo za primjer dete majke sa smeđim očima i oca sa plavim očima. S obzirom na to da su smeđe oči dominantne, majka može imati gene za smeđe oči ili jedan gen za jednu, drugi za drugu boju očiju. Kako bi olakšali shvatanje recimo da će imati oba gena za smeđu boju. S obzirom da otac ima plave oči, on ima dve kopije recesivnih gena za plave oči.

Svaki roditelj će preneti jednu kopiju gena na svoje dete. U ovom slučaju, mama će preneti dominantni gen, a otac recesivni. To znači da će dete imati boju očiju majke. Upravo zbog toga što je ona imala dominantne gene. Isti je slučaj i ako otac ima dominantan par gena, jer tada dete ponovo dobija ona genetski par, koji je dominantniji, što automatski znači da će naslediti boju očiju od roditelja koji ih ima.

Istraživanje Stendfordskog Univerziteta takođe potvrđuje kako dečaci od majke nasleđuju samo jedan iks hromosom, koji je bogat genima koji utiču na fizički izgled. Očev iks hromosom je osiromašen takvim genima pa stoga dečaci mogu ličiti na majke, a devojčice ne moraju nužno na oca, jer dobijaju po jedan iks hromosom od oba roditelja.

Velike uši, prema ovom istraživanju obično dolaze u nasleđe od očeva, dok kosa i njen kvalitet od majke. Ako ste muškarac, pogledajte ujaka i biće vam jasno kako će vaša kosa izgledati u kasnijim godinama (ako je ima). Dakle, postoje različiti spojevi hromozoma koji će u krajnosti dati proizvod vašeg deteta baš onakvim kakvo treba da bude. Jedinstveno, posebno i na sebi svojstven način drugačije. Osobine su pak zasluga oba roditelja pa nemojte kriviti muža, ako vidite da je krajnje tvrdoglavo. Osvrnite se i na sebe i analizirajte svoje osobine.

- Advertisement -

Izvor: Lola magazin

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img