DA LI JE SVE U GENETICI? Kako dete nasleđuje visinu, težinu i rupice na obrazima?

Svi se pitaju kako će izgledati njihovo dete, ali svaki roditelj mora da čeka da se njegovo dete rodi kako bi video šta je genetika "odlučila".

Postoje pitanja koja su češća kada se radi o genetici i nasleđivanju genetskih osobina kod dece koja roditelje jako zanimaju. Jedno od takvih je visina čoveka i kako se ona nasleđuje. Možemo se malo prisetiti genetike, pa videti kako to stručnjaci objašnjavaju.

Hoće li dete jednog visokog i jednog niskog roditelja biti srednje visine?

Generalno, da. Visina deteta može se izračunati tako da izračunate prosečnu visinu oba roditelja i zatim dodati pet centimetra za dečake i oduzeti pet centimetra za devojčice. Nije iznenađujuće da dva visoka roditelja obično imaju visoko dete, a niski ljudi imaju nisko dete. Ali pravila su tu da bi se kršila. Visina je poligensko svojstvo, što znači da nasleđivanje svojstava kontroliše veliki broj gena, a na njih utiču i spoljašnji faktori, ali i loša ishrana može sprečiti dete da dostigne svoju potencijalnu visinu.

- Advertisement -

„Videćete decu van ove formule u oba smera“, kaže dr Džaon Bogmen, potpredsednik Društva za humanu genetiku. „Dva roditelja prosečne visine mogu imati dete košarkaške visine ili ispodprosečne visine“.

Roditelje koji se bore s viškom kilograma jako brine da li su osudili svoju decu na slične probleme i nasleđuju li se i zdravstveni problemi koji su posledica pretilosti?

Neke porodice imaju zaista veću verovatnoću da će imati višak kilograma. „Već dugo primećujemo da teži roditelji imaju težu decu, a sada znamo da jedan gen uzrokuje povećanu težinu“, kaže Kejt Garber, doktorka nauke i rukovodilac edukacije odeljenja za humanu genetiku na Medicinskom fakultetu Univerziteta Emory.

Foto: Canva

„Čini se da će dete koje nasledi tu varijantu od oba roditelja biti teže za od tri do četiri kilograma u proseku, nego neko bez tih dveju genetskih kopija“, dalje dodaje. „Naravno, to ne znači da je osoba pretila – to je samo jedan od poznatih genetskih faktora koji gotovo sigurno postoji među mnogima koji još nisu tačno određeni“, kaže Garber.

To još uvek ne znači da je vašoj porodici suđeno da bude pretila. „Debljina dolazi zbog više faktora, to znači da genetika i način života doprinose tome“, kaže Tribl. „Geni od kojih zavisi težina još se uvek istražuju, ali izbor životnog stila ima značajnu ulogu. Najbolji način života je redovno vežbanje i zdrava ishrana, naročito tokom trudnoće“, dodaje.

Svima slatke rupice na obrazima su šarmantno fizičko obeležje. Ako ih imate, sigurno vas zanima kako se one nasleđuju.


Surova istina: deca više liče na nas nego na naše želje


Ako jedan od partnera ili neko u porodici ima rupice moguće je da će ih i dete imati. „Rupice na obrazima se smatraju dominantnim među manjim nepravilnostima, samo jedan roditelj može imati takvo obeležje da bi ga preneo dalje“, kaže Tribl, doktor nauka i menadžer edukacije u Genetičkom centru Grinvud. „Isto tako, vaše dete nasleđuje od vas ili vašeg partnera pegice, rupicu na bradi, čuperak u kosi, pramen kose koji raste sa sredine čela u obliku trougla, savitljivost jezika, dlakave uši. To su sve osobine koje se lako mogu naslediti“, objašnjava Benet.

- Advertisement -

Naravno, ne možete odabrati šta će se naslediti u genetskom paketu. „Ponekad kada procenjujemo decu s takvim obeležjima, recimo neobičan oblik ušiju ili dlake na prstima, ispada da je to jednostavno nešto što postoji u porodici“, kaže dr Barbara Barton, rukovodilac klinike na odeljenju genetike, abnormalnosti porođaja i metabolizma na Memorijalnoj dečjoj bolnici u Čikagu.

Izvor: magazin.novosti.rs/Super žena

spot_img

Najnovije

Tinejdžeri: Kad bunt nije bunt, već umor

Tinejdžer koji se ceo dan kontroliše u školi, u društvu i na mrežama, kod kuće često „pukne“. Ne zato što ne poštuje roditelje, već zato što više nema snage da glumi da je dobro.

Angažovanje očeva ima presudan uticaj na razvoj detetovog samopoštovanja

Deca sa ocem koji je ulagao u njih i provodio vreme s njima imaju više šansi da steknu emocionalnu sigurnost. To im daje samopouzdanje da istražuju i izlaze iz sigurnosti poznatog okruženja.

Devetogodišnjak oborio svetski rekord u rešavanju Rubikove kocke

Devetogodišnji Poljak Teodor Zajder postavio je novi svetski rekord u rešavanju Rubikove kocke, savladavši ovu poznatu mozgalicu za samo 2,76 sekundi.

Kako da prestanem da vičem na decu (i šta da radim umesto toga)

Dobra vest? Vikanje nije navika koja se ne može promeniti.

„Samo da bude srećno“ – kako pritisak na sreću stvara anksioznost

U svetu u kom se stalno govori o pozitivnom razmišljanju, motivaciji i „lepšoj strani života“, roditeljstvo lako sklizne u zamku toksičnog optimizma – ideje da su negativne emocije nešto što treba brzo popraviti, potisnuti ili preskočiti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img