spot_img
spot_img

Geni imaju znatno veću ulogu u dužini života nego što se mislilo

Geni koje nasleđujete imaju veću ulogu u određivanju dužine života nego što se ranije smatralo, pokazuje nova studija.

Dosadašnja istraživanja zaključivala su da genetika ima udeo od šest do 33 odsto u tome koliko dugo čovek živi, ali novo istraživanje objavljeno u časopisu Sajens podiglo je taj procenat i do 55 odsto.

„Dužina života je nesumnjivo oblikovana mnogim faktorima, uključujući način života, gene i, što je važno, slučajnost. Uzmite, na primer, genetski identične organizme odgajane u sličnim uslovima koji umiru u različito vreme“, kaže Ben Šenhar, glavni autor studije sa Vajcmanovog instituta za nauku u Izraelu.

- Advertisement -

DA LI JE SVE U GENETICI? Kako dete nasleđuje visinu, težinu i rupice na obrazima?


„U našem radu pokušali smo da odredimo koliki deo varijacija među različitim ljudima može da se pripiše genetici. Naša studija je pokušala da razdvoji faktore dugovečnosti na genetiku i ‘sve ostalo’. To ‘sve ostalo’ čini oko 50 odsto ukupnog uticaja“, navodi Šenhar.

Istraživači su analizirali istorijske podatke iz studija na blizancima i utvrdili da faktori poput smrti izazvanih nasiljem, nesrećama i zaraznim bolestima nisu bili uzimani u obzir.

Uzrok smrti nije bio naveden, već samo starost u trenutku smrti. Tako, ako jedan blizanac umre u 90. godini prirodnom smrću, a drugi u 30. godini zbog zarazne bolesti, to može da ostavi pogrešan utisak o ulozi naslednih osobina u dužini života.

Istraživači su ponovo sproveli analizu, uzimajući u obzir činjenicu da se ranjivost na infekcije i padove povećava kako ljudi stare. Rezultati su i dalje pokazali da genetski sastav doprinosi oko 50 odsto očekivanog životnog veka.


Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici


„Broj do kog smo došli nije izvučen niotkuda“, rekao je Šenhar, koji se bavi istraživanjem fizike starenja, za En-Bi-Si njuz.

„Ako pogledate studije blizanaca o gotovo bilo čemu kod ljudi, dobijate tih 50 odsto. Ako pogledate naslednost uzrasta u kome nastupa menopauza, što je proces vezan za starenje, ona je takođe oko 50 odsto“, ističe Šenhar.

- Advertisement -

On je ukazao i na stogodišnjake.

„Ti ljudi ne dolaze jedva do stote. Ne, oni imaju zaštitne gene koji ih štite od štetnih posledica starenja“, zaključuje Šenhar.

Izvor: RTS.rs

spot_img
spot_img

Najnovije

Gde se izgubilo strpljenje? Možda ga deca nisu izgubila – možda smo prestali da ga vežbamo

Često čujemo da današnja deca nemaju strpljenja. Teško čekaju, brzo odustaju kada nešto ne ide, dosada im je gotovo nepodnošljiva, a ono što žele – žele odmah. Piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Dečija nedelja 2026: Da bi deca srećna bila, ljubav i poštovanje, a ne sila!

Dečija nedelja je prilika da se glas dece čuje glasnije. Da ih pitamo šta ih raduje, šta ih plaši i šta bi želela da odrasli bolje razumeju. A zatim da njihove odgovore ponesemo sa sobom i kada se završe priredbe, radionice i svečani programi.

Kako je izgledala Dečija nedelja davne 1954

Dečija nedelja je manifestacija koja se u našoj zemlji održava od 1934. godine. Možete li da zamislite ovu manifestaciju pre 70 godina?

SOS Dečija sela Srbija povodom Dečije nedelje: Sigurno odrastanje počinje u porodici

Povodom Dečije nedelje Adrijana Vuković iz humanitarne organizacije SOS Dečija sela Srbija podseća da sigurno odrastanje počinje odnosom u kojem se dete oseća voljeno, uvaženo i zaštićeno.

Iz dnevnika jedne devojčice: Jedva čekam da i ja porastem i postanem neko ko neće da se stidi i neko koga će želeti u...

Nekada je dovoljno malo pažnje da upotpunimo nečiji svet. Učiteljice i učitelji često su prvi vodiči kroz raznolikost društvenih odnosa i izazova. Utoliko je njihova odgovornost veća, a uloga lepša. Autorka: Marija Bulajić Škuletić

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img