spot_img
spot_img

Geni imaju znatno veću ulogu u dužini života nego što se mislilo

Geni koje nasleđujete imaju veću ulogu u određivanju dužine života nego što se ranije smatralo, pokazuje nova studija.

Dosadašnja istraživanja zaključivala su da genetika ima udeo od šest do 33 odsto u tome koliko dugo čovek živi, ali novo istraživanje objavljeno u časopisu Sajens podiglo je taj procenat i do 55 odsto.

„Dužina života je nesumnjivo oblikovana mnogim faktorima, uključujući način života, gene i, što je važno, slučajnost. Uzmite, na primer, genetski identične organizme odgajane u sličnim uslovima koji umiru u različito vreme“, kaže Ben Šenhar, glavni autor studije sa Vajcmanovog instituta za nauku u Izraelu.

- Advertisement -

DA LI JE SVE U GENETICI? Kako dete nasleđuje visinu, težinu i rupice na obrazima?


„U našem radu pokušali smo da odredimo koliki deo varijacija među različitim ljudima može da se pripiše genetici. Naša studija je pokušala da razdvoji faktore dugovečnosti na genetiku i ‘sve ostalo’. To ‘sve ostalo’ čini oko 50 odsto ukupnog uticaja“, navodi Šenhar.

Istraživači su analizirali istorijske podatke iz studija na blizancima i utvrdili da faktori poput smrti izazvanih nasiljem, nesrećama i zaraznim bolestima nisu bili uzimani u obzir.

Uzrok smrti nije bio naveden, već samo starost u trenutku smrti. Tako, ako jedan blizanac umre u 90. godini prirodnom smrću, a drugi u 30. godini zbog zarazne bolesti, to može da ostavi pogrešan utisak o ulozi naslednih osobina u dužini života.

Istraživači su ponovo sproveli analizu, uzimajući u obzir činjenicu da se ranjivost na infekcije i padove povećava kako ljudi stare. Rezultati su i dalje pokazali da genetski sastav doprinosi oko 50 odsto očekivanog životnog veka.


Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici


„Broj do kog smo došli nije izvučen niotkuda“, rekao je Šenhar, koji se bavi istraživanjem fizike starenja, za En-Bi-Si njuz.

„Ako pogledate studije blizanaca o gotovo bilo čemu kod ljudi, dobijate tih 50 odsto. Ako pogledate naslednost uzrasta u kome nastupa menopauza, što je proces vezan za starenje, ona je takođe oko 50 odsto“, ističe Šenhar.

- Advertisement -

On je ukazao i na stogodišnjake.

„Ti ljudi ne dolaze jedva do stote. Ne, oni imaju zaštitne gene koji ih štite od štetnih posledica starenja“, zaključuje Šenhar.

Izvor: RTS.rs

spot_img
spot_img

Najnovije

DAN RANOG DETINJSTVA 2026: DETINJSTVO NE MOŽE DA ČEKA!

Šesti Dan ranog detinjstva spojio igru, umetnost i održivost u Muzeju afričke umetnosti

Deca zaslužuju ambijent zbog kojeg će se radovati povratku u skolu

Septembar treba da bude mesec radosti zbog povratka u društvenu sredinu koja ceni različitosti, neguje ravnopravnost i podstiče individualne potencijale.

Adaptacija na vrtić: Od prvih suza do „mogu li još pet minuta?“

Šta predstavlja proces adaptacije na vrtić i kako može da izgleda, koliko traje i šta bi to roditelji trebalo da očekuju - tema je o kojoj govori Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorka PU "Mala škola"

Kantri pevačica Doli Parton – zvezda koja je uradila najviše za obrazovanje siromašnih u svetu

Buddy program i 100 miliona besplatnih knjiga za siromašnu decu samo su neki od programa koje je osmislila i finansirala

Skuvani smo, na Boga, bez kape – kako engleski sleng menja srpski jezik

Od „cooked“ i „rizz“ do „ghost-ovao me je“ i „nemoj da yap-uješ“ – internet sleng sve brže prelazi granice engleskog jezika i ulazi u svakodnevni govor mladih.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img