Đaci iz svih predmeta moraju da nose udžbenik, radni list i svesku, zbog čega težina torbe nekada prelazi i deset kilograma
Autor: Katarina Đorđević
Više od 60 škola na teritoriji cele Srbije podržalo je inicijativu „Stojim pravo”, koju su pokrenuli portal za roditelje „Detinjarije” i Razvojni centar za decu i odrasle „Faktor” sa ciljem da se smanji težina đačkih torbi koje u proseku imaju između pet i osam kilograma. Iako procene fizijatara i ortopeda govore da dete koje ima 20 kilograma ne bi smelo da nosi torbu težu od tri kilograma, praksa pokazuje da đaci prvaci nose rančeve teške od šest do osam kilograma. Zbog toga ne čudi podatak da su deformiteti kičmenog stuba utvrđeni kod svakog trećeg deteta školskog uzrasta.
– Zbog preteških torbi deca ne mogu sama da odlaze u školu jer su odrasli prinuđeni da nose njihove školske torbe, pa đaci koji su socijalno i psihološki potpuno spremni da sami idu u školu i vraćaju se iz nje, odlaze u društvu roditelja, čime se ometa socijalizacija i osamostaljivanje mališana – ističe Jovana Papan, urednica portala „Detinjarije”.
Naša sagovornica dodaje da su nekadašnji udžbenici bili pravljeni od lakših materijala i jeftinijeg kartona – danas je većina knjiga napravljena od tvrdog kartona, zbog čega su one obimnije i teže, a radne sveske neretko teže koliko i same knjige.
– Sama školska torba teška je minimum jedan kilogram, pernice su takođe krupne i teške, a deca često nose u školu i teglice, čaše i makaze za potrebe praktične nastave. Za pohvalu je svaka kreativnost učiteljica koje potkrepljuju manuelne i umetničke veštine učenika, ali sav taj pribor za kreativno stvaralaštvo dodatno otežava školsku torbu. Ako istog dana đaci imaju i muzičko i likovno i fizičko, njihova torba može da teži više od deset kilograma – napominje naša sagovornica, podsećajući da je projekat đačkih ormarića propao jer su deca gubila ključeve, a kada se ustanovilo da jedan ključić otvara više ormarića, stvari su počele da nestaju i zbog toga se odustalo od ostavljanja knjiga u školskim ormarićima.
Snežana Golić, pedagog i koordinator projekta „Stojim pravo”, kaže da ovaj problem dodatno komplikuje činjenica da su đaci uslovljeni da kupuju knjige određenog izdavača kojim neki nastavnici nisu zadovoljni pa zahtevaju i dodatne knjige, što sve povećava težinu đačke torbe.
Ova inicijativa podržana je od strane školske uprave Novog Sada i podružnice pedagoga Južnobačkog okruga, a zamišljena je tako da direktor apeluje na nastavnike da traže maksimalno dve stvari po predmetu za jedan čas. To konkretno znači da nastavnik srpskog jezika za jedan čas može da traži samo čitanku i svesku, jer se u praksi dešava da đak za ovaj predmet nosi knjigu iz gramatike, čitanku, tzv. običnu svesku i svesku za lektiru i domaći. Više od sto direktora ocenilo je pozitivnom ovu inicijativu i obećalo da će s nastavničkim većem i savetima roditelja da napravi plan njene primene.
– Gotovo iz svih predmeta nastavnici traže da se nosi udžbenik, radni list i sveska. Knjiga iz biologije teška je 680 grama, istorija je teža sto grama i to je prosečna težina školskog udžbenika. Ako znam da određenog dana u nedelji moj sin ima fizičko i muzičko, moram da sednem za volan i odvezem ga do škole jer školska torba „obogaćena” opremom za fizičko, melodikom za muzičko i užinom znači iskrivljenu kičmu mog deteta – priča majka jednog sedmaka koji pohađa školu u centru grada u kojoj od prvog razreda osnovne škole đački ormarići nisu bili u funkciji.
U Sekretarijatu za obrazovanje i dečju zaštitu grada Beograda podsećaju da je glavni grad obezbedio školske ormariće za sve učenike osnovnih škola u školskoj 2011/2012. godini i dodaju da su oni vlasništvo škola koje su i odgovorne za njihovo održavanje.
– U nekim školama zaživela je praksa njihovog korišćenja, u nekim nije, a o korišćenju ormarića dogovara se na roditeljskim sastancima i sastancima Saveta roditelja u svakoj školi. To znači da ih učenici u dogovoru sa školom mogu koristiti za namene koje smatraju adekvatnim, o čemu opet odlučuju roditelji – napominju u Sekretarijatu za obrazovanje i dečju zaštitu grada Beograda.
Izvor: Politika
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Vodič za roditelje: Izbor vrtića i škole za dete, briga ili prilika?
Prva prava odvajanja koja počinju polaskom u vrtić povezana su i sa drugim odlukama kojima roditelji u velikoj meri određuju budućnost dece. Kako izabrati vrtić je pitanje koje ne samo...
Šta se menja u školama? Ocenjivanje vladanja, postupanje u slučaju odsustva, broj provera znanja i procena nastavnika od strane roditelja
Ocenjivanje vladanja, postupanje u slučaju odsustvovanja sa nastave, broj pismenih provera u jednoj nedelji, postupanje škole u slučaju da polovina roditelja iznese primedbu na rad nastavnika ili stručnog saradnika, samo...
Kako da dete upišete u školu elektronski? Prijave počele
Roditelji ili drugi zakonski zastupnici koji su građani Republike Srbije će od 20. marta pokretanjem usluge eZakazivanje na Portalu eUprava imati mogućnost da elektronskim putem zakažu termin za upis i testiranje...
„Šta se od nas očekuje? Da podelimo što bolje ocene i da nas niko ne proziva“: Nastavnici nezadovoljni novim pravilnikom o ocenjivanju u osnovnoj školi
Na meti kritika su nove odredbe člana 5 ovog pravilnika, koji će, prema tvrdnji članova Granskog sindikata prosvetnih radnika Srbije „Nezavisnost“, doneti velike probleme zaposlenima u obrazovanju. Sporno rešenje predviđa...
Nema komentara.