Slavimo samoživost i samodovoljnost, a prevrćemo očima na nenajavljene posete i porodična okupljanja

Kada sam prvi put otvorila Instagram nalog, iznenadila sam se kada sam videla da je kamera već bila nameštena tako da fotografišem samu sebe, a ne spoljašnji svet.

Piše: Željka Kurjački Stanić, psiholog i psihoterapeut

Danas sam čula da je jedna američka država donela zakon da se roditeljima koji ne ispoštuju želju svog PETOGODIŠNJEG deteta da promeni pol, da će im se oduzeti dete.

- Advertisement -

Kada sam prvi put otvorila Instagram nalog, iznenadila sam se kada sam videla da je kamera već bila nameštena tako da fotografišem samu sebe, a ne spoljašnji svet. Podrazumeva se da želimo da slikamo sami sebe, je li, ako se ne izjasnimo drugačije. U tome ja vidim simbolično početak ovog strašnog, bezdušnog, bezmoralnog kriminala sa promenama pola dece. Jer kada obesmislimo SVE tradicionalne vrednosti, i one najbolje i najhumanije, kada vernost (u ljubavi, u prijateljstvu, u poslu) proglasimo naivnošću, kada opraštanje i razumevanje među ljudima proglasimo slabošću i nedostatkom dostojanstva, a s druge strane kada pravednu ljutnju proglasimo agresijom i nasilništvom, kada počnemo da glorifikujemo samoživost i samodovoljnost, kada postane normalno da prevrćemo očima na nenajavljene posete i porodična okupljanja, šta onda ostaje?

Ostaje devojka koja na Instagram profil stavlja sliku SEBE sa balonima u obliku broja 28 i ispod slike piše: „Srećan rođendan mom najboljem momku“, ili mlada koja smatra da joj je propalo venčanje jer je fotograf neki lep trenutak propustio, ili mame koje svoju decu svakodnevno slikaju da zadobiju lajkove na društvenim mrežama,

ili tate koje kada dođu sa posla dignu noge i ne ispuštaju telefon iz ruke, a deca prolaze pored njih kao pored nekih beživotnih trupala, ni ne primećujući ih,

ili kada vidiš zaljubljeni par kako se ljubi ispod nekog raskošno rascvetalog drveta u parku i ZNAŠ da im negde na grani stoji naslonjen telefon za fotografisanje, kada su ljudi očajnički gladni identiteta, gladni pripadanja, i tražiće da ih zoveš nebinarnim, rodno fluidnim ili već kako, iz jednog unutrašnjeg jada i praznine, jer im je kao i svakom zdravom biću potrebno da znaju ko su i gde pripadaju.

I, užas iznad svih užasa, kada shvatiš da će neki roditelji koristiti svoju decu da za sebe pridobiju isto to. Da će oberučke prihvatiti ili čak sami kreirati krizu u detetovom identitetu ne bi li sebi na grudi stavili orden mučenika i pravednog borca, kako bi znali ko su i šta je smisao njihovog života.

Izvor sveg ovog zla, makar ja to tako vidim, je što je ljudima oduzeto osećanje pripadanja i saznanje i zdrav, neugrožavajući ni po koga, ponos na to ko su i odakle su.

- Advertisement -

Izvor: Željka Kurjački Stanić

spot_img

Najnovije

„Bravo, ali…” – razlika između zdrave i uslovne pohvale

Način na koji hvalimo dete može duboko oblikovati njegovu sliku o sebi – i njegovu motivaciju.

Petak 13. – Zašto nas toliko plaši i odakle potiče strah?

Petak 13. već vekovima nosi reputaciju “najnesrećnijeg dana u godini”.

Tinejdžeri: Kad bunt nije bunt, već umor

Tinejdžer koji se ceo dan kontroliše u školi, u društvu i na mrežama, kod kuće često „pukne“. Ne zato što ne poštuje roditelje, već zato što više nema snage da glumi da je dobro.

Angažovanje očeva ima presudan uticaj na razvoj detetovog samopoštovanja

Deca sa ocem koji je ulagao u njih i provodio vreme s njima imaju više šansi da steknu emocionalnu sigurnost. To im daje samopouzdanje da istražuju i izlaze iz sigurnosti poznatog okruženja.

Devetogodišnjak oborio svetski rekord u rešavanju Rubikove kocke

Devetogodišnji Poljak Teodor Zajder postavio je novi svetski rekord u rešavanju Rubikove kocke, savladavši ovu poznatu mozgalicu za samo 2,76 sekundi.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img