Čim srežu unos šećera, gojazna deca imaju manje visok pritisak i holesterol, pokazuje novo istraživanje.
Naučnici su dugo raspravljali oko toga da li je šećer štetan sam po sebi, ili zdravlju škodi debljina koju prouzrokuje jedenje zaslađene hrane i pića?
Zbog toga su grupi dece iz ishrane izbacili namirnice sa dodatim šećerom i zamenili ih drugim vrstama ugljenih hidrata, tako da deca nastave da unose isti broj kalorija kao i pre.
Posle deset dana, deci je bilo znatno bolje, iako nisu mnogo izgubila na težini. To pokazuje da nisu sve kalerije jednake, te da one iz šećera naročito doprinose nastanku dijabetesa tipa 2 i drugih metaboličkih bolesti, objašnjava dr Robert Lustig, pedijatrijski endokrinolog iz dečije bolnice Beniof pri kalifornijskom univerzitetu u San Francisku.
Dodati šećeri – u koje spadaju svi šećeri osim onih koje namirnice poput voća ili povrća prirodno sadrže – sve više se razotkrivaju kao veliki zdravstveni problem, pa se savetuje da nikako ne smeju učestovavati sa više od 10% u dnevnom unosu kalorija. Ovome se žestoko protivi prehrambena industrija
Deca koja su učestvovala u istraživanju unosila su dnevno oko 27% kalorija iz šećera i imala su bar jedan simptom metaboličkog sindroma, u koje spadaju visok pritisak, povišen šećer, abnormalan holesterol i salo oko struka. Najviše šećera unosila su kroz zaslađene napitke. Naučnici su im ove kalorije zamenili onim iz skrobnih namirnica, a takođe su sve zaslađene proizvode zamenili verzijama bez dodatog šećera. Umesto zaslađenog jogurta, dobila su đevrek, umesto kolača – krompir, umesto terijaki piletine koja ima puno šećera – ćureći hot-dog. Ostatak šećera unosila su kroz voće.
U proseku, LDL holesterol deci je posle 10 dana opao za 10 mernih jedinica, a krvni pritisak za 5. Trigliceridi su se spustili za 33 mg