Srpski rodoslov: Nazivi predaka 16 kolena unazad

Znate li ko su bele pčele, ko je kome pastorak, a ko ima svekrvu?

Srpski srodnički odnosi proističu iz srodstva (krvnog, građanskog, tazbinskog, prijateljskog, duhovnog) i srpski jezik je vrlo bogat rečima kada su u pitanju rodbinski odnosi. Neki termini se ne mogu naći i prevesti u jednoj reči na mnoge druge jezike, uključujući i druge slovenske jezike.

Postoje dva načina za izračunavanje (komputaciju) krvnog srodstva: građansko ili civilno izračunavanje (lat. computatio civilis) i prirodno izračunavanje (lat. computatio naturalis). Prvim se utvrđuju stepeni, a drugim kolena.

- Advertisement -

Prirodno izračunavanje u pravoj liniji vrši se kao kod civilnog izračunavanja. Kolena se izračunavaju od potomaka ka pretku ili obratno (npr. prvo koleno su otac/majka i sin/kćerka, drugo koleno su deda/baba i unuk/unuka itd.).

Kod pobočnog srodstva je drugačije, tu se izračunava odstojanje samo sa jedne strane. Ako je na jednoj strani odstojanje veće do zajedničkog pretka, onda se uzima u obzir samo veće odstojanje. Tako, brat i sestra su prvo koleno, prvi rođaci su drugo koleno, ujak i nećak su drugo koleno.

Prirodno izračunavanje prisutno je u običajnom pravu i kanonskom pravu, mada npr. Srpska pravoslavna crkva izračunava krvno srodstvo i sva druga srodstva po stepenima.

Foto: Freepik

Roditelji su otac i majka deteta:

Majka — ženski roditelj deteta (biološka majka);
Otac — muški roditelj deteta (biološki otac);
Očuh — muž majke za njenu decu iz prethodnog braka ili vanbračne veze;
Maćeha — očeva žena njegovoj deci iz prethodnog braka ili vanbračne veze.

Braća i sestre roditelja i njihovi supružnici:

Stric ili čiča, čika, ćić — očev brat;
Strina — supruga očevog brata (nije u krvnom srodstvu);
Ujak — majčin brat;
Ujna — ujakova žena (nije u krvnom srodstvu);
Tetka — očeva ili majčina sestra;
Tetak ili teča — tetkin muž (nije u krvnom srodstvu).

- Advertisement -

Srodnici po pravoj nishodnoj liniji (potomci):

Sin — muško dete roditelja;
Kćer ili ćerka — žensko dete roditelja;
Pastorak — sin očuhove žene ili maćehinog muža iz prethodnog braka ili vanbračne veze;
Pastorka — kćerka očuhove žene ili maćehinog muža iz prethodnog braka ili vanbračne veze;
Unuk — sinovljev ili kćerin sin;
Unuka — sinovljeva ili kćerina kćerka;
Praunuk — unukov ili unukin sin;
Praunuka — unukova ili unukina kćerka;
Čukununuk — praunukov ili praunukin sin;
Čukununuka — praunukova ili praunukina kćerka;
Bele pčele — deca čukununuka.

Potomci zajedničkih roditelja ili samo jednog zajedničkog roditelja:

Brat — sin istih roditelja u odnosu na drugu decu tih roditelja;
Sestra — kći istih roditelja u odnosu na drugu decu tih roditelja;
Polubrat – brat drugoj deci samo po ocu ili po majci;
Polusestra – sestra drugoj deci samo po ocu ili po majci.

Dvorodno srodstvo (tazbina i prijateljstvo):

Svekar — muževljev otac;
Svekrva — muževljeva majka;
Tast ili punac — ženin otac;
Tašta ili punica — ženina majka;
Zet — ćerkin ili sestrin muž;
Snaha ili snaja — sinovljeva, unukova ili bratova žena;
Dever — muževljev brat;
Jetrva — žena muževljevog brata;
Zaova — muževljeva sestra;
Svojak ili svak — muževljeve sestre muž;
Šurak ili šurijak — ženin brat;
Šurnjaja — žena ženinog brata;
Svastika — ženina sestra;
Pašenog, pašanac ili svak, badža/o, šogor — muž ženine sestre;
Svastić odnosno svastičina — sin odnosno ćerka ženine sestre;
Prijatelj — otac kćerkinog muža ili sinove supruge;
Prija — majka kćerkinog muža ili sinove supruge.

Izvor: rasen.rs

spot_img

Najnovije

„On je dobar kad hoće“ – zašto deca nisu „dobra“ ili „loša“

Rečenica „On je dobar kad hoće“ često se izgovara u trenucima umora, brige ili nemoći. Iako zvuči bezazleno, ona nosi važnu pretpostavku – da dete svesno bira „loše“ ponašanje, iako zna šta je ispravno.

Šta psi i mačke vole – a šta ne podnose u porodičnom životu

Kućni ljubimci ne razumeju raspored sastanaka, rokove i umor posle posla. Ali vrlo dobro razumeju naš ton glasa, energiju u kući i način na koji se prema njima odnosimo.

Biserko, Svilenko, Duga, Kiša, Mirođija, Mrgud i Ris – najčudnija su imena u Srbiji

Više stotina ljudi godišnje matičaru podnese zahtev za promenu ličnog imena. Razlozi su različiti, najčešće porodični i lični. Lazar, Vojislav i Tamara svoje ime nikada ne bi menjali.

Od „sina po svaku cenu“ do globalnog pomaka u korist ćerki

Tokom većeg dela istorije roditelji su želeli sinove, ali poslednjih godina mame i tate u bogatom svetu pokazuju sve veću želju za ćerkama.

Otvoreno slušanje i demokratsko vaspitavanje: Ključ za povezivanje sa detetovim svetom

Roditelji mogu oblikovati ključne aspekte detetovog razvoja kroz otvoreno i demokratsko komuniciranje, pri čemu slušanje predstavlja esencijalni instrument za izgradnju zdravih i blagostanju usmerenih odnosa.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img