Sve se promenilo: Zašto trudnoća više nije „drugo stanje“ nego dijagnoza?

Razlozi za takvu promenu, su što se žene i kod nas kao i u svetu, sve češće odlučuju za rađanje u kasnijem životnom dobu. Komplikacijama u trudnoći doprinosi i stresan život, koji je gotovo nemoguće izbeći, kaže Prof. dr Željko Miković, načelnik Odeljenja visokorizičnih trudnoća u GAK "Narodni front"

Tri razloga zbog kojih su se u u Srbiji i ove godine, kao i nekoliko prethodni, najčešće uzimala bolovanje duža od 30 dana jesu trudnoća, rađanje i babinje. Ova bolovanja prema podacima Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje čine 34, 62 odsto svih odsustva sa posla, piše Politika dodajući pitanje: „Kako je i kad trudnoća prestala da bude ‘drugo stanje’, a postala dijagnoza“?

Razlozi za takvu promenu, su što se žene i kod nas kao i u svetu, sve češće odlučuju za rađanje u kasnijem životnom dobu. Komplikacijama u trudnoći doprinosi i stresan život, koji je gotovo nemoguće izbeći, kaže Prof. dr Željko Miković, načelnik Odeljenja visokorizičnih trudnoća u GAK „Narodni front“.

- Advertisement -

„Savremena medicinska doktrina podrazumeva provere nekih zdravstvnih parametara kod trudnice, za koje se do skoro nije moglo ni pretpostaviti da bi mogli imati negativan uticaj na majku ili nerođeno dete. Recimo, svakoj trudnici u prva tri meseca treba da se proveri štitasta žlezda. Tako otkrivamo da četvrtina trudnica ima povećanu vrednost jednog od hormona koji luči ova žlezda i takvo stanje zahteva terapiju. Do pre 20 godina nije se radio test opterećenja šećerom, a danas se to radi skro svakoj trudnici i dijabetes ima njih pet deset odsto“, objašnjava dr Miković.

U prva tri meseca svaka trudnica se podvrgava ispitivanju koje otkriva Daunov sindrom i druge genetske poremećaje, skrinig koji upozorava da li kod žene postoje predispozicije za pojavu visokog pritiska….

Nije više tajna da i u Srbiji sve veći broj žena rađa decu u 50. godini ili oko tog „jubileja“ zahvaljujući vantelesnoj oplodnji ili uz pomoć doniranih jajnih ćelija.

Ipak, ima trudnica koje zahvati „pomodni trend“, pa mnoge skupe i dodatne, a u suštini nepotrebne analize, rade „na svoju ruku“.

Dr Miković podseća kako su se „razne stvari u svetu promenile, samo je biloški sat ostao isti“: najlakše i najbezbednije životno doba za rađanje je između 20. i 30. godine.

Izvor: Nedeljnik

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img