Sve više roditelja koji svojoj deci ne daju da dišu

Jeste li roditelj koji sa svojim detetom radi svaki domaći zadatak, umesto njega rešava probleme u školi i s prijateljima, kontroliše svaki njegov korak? Ukoliko ste se prepoznali u ovom opisu, možda ste, a da niste ni svesni, i vi takozvani "helikopter roditelj".

Termin „helikopter roditelji“ odnosi se na roditelje koji su sveprisutni, obleću oko dece, ometaju im igru, brane ih od svih poželjnih i nepoželjnih frustracija i ne ostavljaju ih na miru. Iako kažu da nisu za „helikopter“ model vaspitanja, istraživanja pokazuju da je iz godine u godinu sve više roditelja koji svojoj deci, žargonski rečeno, ne daju da dišu.

Kod nas je ista situacija, kaže psiholog Milica Grujić.

- Advertisement -

„Termin dolazi iz američke psihologije, ali obuhvata sve roditelje koji se previše angažuju, previše bdiju u odnosu na svoju decu“, objašnjava ona.

Ovaj model roditeljstva poguban je i za roditelje i za decu. Roditelji su non-stop u stanju zabrinutosti i opterećeni željom da od svega zaštite svoje dete.

„Ozbiljna istraživanja kažu da je ovaj stil roditeljstva poguban za decu prevashodno zato što im time šaljemo poruku da nemamo poverenja u njih, da ne verujemo dovoljno da će oni sami uraditi nešto dobro, pa zbog toga uvek mora neko od roditelja da se meša. I sa druge strane, nije dobro zato što deca moraju da naviknu od malena na određenu vrstu frustracija kao sastavni deo života“, ističe Milica Grujić.

Ljubav roditelja prema detetu i njegovu brigu ne može da razume onaj ko to nije osetio i doživeo. Međutim, stručnjaci kažu da postoji granica između brige i preterane brige.

„Roditelj treba da bude uključen u život svog deteta, treba da bude zainteresovan za to šta se detetu dešava, a isto tako treba da pripremi i dete i sebe da je normalno da se dešavaju greške, da je normalno da postoji frustracija i da ne može da se dobije sve na gotovo. Kao u svemu u životu, najteže je naći balans, ali je taj balans potreban za optimum između kontrole i helikopter roditeljstva i nečega što se zove angažovan i zdrav roditelj“, zaključuje Grujić.

Ukoliko niste sigurrni gde je granica i kako naći balans, nemojte se ustručavati da potražite pomoć pedagoga ili psihologa, kako biste svom detetu omogućili normalno odrastanje, razvoj i osamostaljivanje.

- Advertisement -

Izvor: B92

spot_img

Najnovije

Ni obale, ni plaže – Sargasko more usred Atlantika

Jedino more na svetu koje nema kopnene granice i definišu ga samo okeanske struje je Sargasko more.

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom – stotine hiljada ljudi pred barijerama koje mnogi ne primećuju

U Srbiji je oko 800.000 osoba sa invaliditetom, koji se svakodnevno suočavaju sa barijerama koje mnogi od nas ne primećuju – od zapošljavanja, obrazovanja i zdravstvene zaštite, do pristupa institucijama i osnovnih socijalnih usluga.

Od logorske vatre do praznične trpeze: moć zajedničkog obroka

Hiljadama godina, ljudi se okupljaju u malim grupama kako bi se gostili hranom. To je neobično ljudska univerzalnost – volimo da sednemo zajedno i dobro se najedemo. Zašto nam je to važno – i zašto i dalje nastavljamo tradiciju?

3. decembar Međunarodni dan osoba sa invaliditetom

Ove godine pod sloganom "Negovanje društava koja uključuju osobe sa invaliditetom radi unapređenja društvenog napretka"

Svi smo pomalo „narcisi“ – kako korisni termini postaju prazni klišei

„Narcis“ se nekada jasno eksplicitno odnosio na ovu kliničku kategorizaciju. Sada pozajmljujemo ovu reč opterećenu vrednostima da bismo patologizovali ljude koji nas razočaravaju ili iritiraju

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img