Ako je nekad standard bila gvozdena disciplina, da li se danas pod vaspitanjem deteta podrazumeva da mu češće gledate kroz prste, postavljate niže granice, dajete mu da jede sladoled onda kad bi trebalo spanać, i pre svega hvalite ga i kad za to nema realnih osnova? U časopisu "Psihološka nauka" nedavno je izašao tekst koji tvrdi da deca sa niskim samopouzdanjem mogu da imaju posledice ako ih preterano hvalimo, posebno kad to ne zaslužuju. To može da učini više štete nego dobra, piše Nedeljnik
Grešiti u vaspitanju nije čudno, ali je zato jako važno prepoznati vlastite greške i ne ponavljati ih, a posebno ne dozvoliti sebi da greške imaju negativan uticaj na dete
Postoje stvari vezane za roditeljstvo koje svi mi koji imamo decu radimo, ali nikada to nećemo priznati drugima, da ne bismo ispali loši roditelji. Ali, naprosto nekada smo preumorni, idemo linijom manjeg otpora, i samo želimo makar malo mira i tišine.
Što je najzanimljivije, ti roditelji žive u ubeđenju da se najviše žrtvuju i da rade ono što je u najboljem interesu njihove dece. Smatraju da je jedna od osnovnih uloga roditelja da štiti svoje dete.
Razgovor o školi ne bi trebalo da služi samo proveravanju ocena, domaćih zadataka i ponašanja. Njegov pravi cilj jeste da razumemo kako se dete oseća u svetu u kojem provodi veliki deo dana.
Ljudi vole da veruju da ih sposobnost razmišljanja izdvaja od ostalih živih bića. Ipak, to što raspolažemo složenim mozgom ne znači da uvek donosimo dobre odluke. Naprotiv, veliki broj mogućnosti, snažna uverenja ili stres često mogu da nas odvedu do pogrešnog izbora.
Učenici iz Srbije ostvarili su lošiji plasman na PISA testiranju u 2025. godini iz matematike, čitanja i prirodnih nauka, u odnosu na prethodnih ciklus testiranja 2022. godine
Svi znamo za 8. septembar – Međunarodni dan pismenosti. Ali, da li ste se ikada zapitali kako je ovaj dan nastao i šta pismenost uopšte znači u 21. veku?