Na evidenciji centara za socijalni rad širom Srbije nalazi se oko 180.000 dece i mladih, što u statističkom prevodu znači da je država „treći roditelj” svakom sedmom detetu u našoj zemlji.
Najveći broj mališana u hraniteljskim porodicama bili su žrtva nasilja, zapostavljanja i zlostavljanja i osnovni zadatak hranitelja je da im pomognu da prevaziđu traume.
Iako siromaštvo po zakonu i standardima ne može biti jedini razlog za izdvajanje deteta iz biološke porodice, u realnosti se upravo to dešava. Siromaštvo čini i da se hraniteljstvo doživljava kao posao. Gde su, onda, u svemu tome deca
Centri za socijalni rad često uzimaju decu porodicama i poveravaju ih hraniteljima. Učestala upozorenja na zloupotrebe. Rešenje o oduzimanju, nadležni centri dostave tek pod pritiskom javnosti
Hraniteljstvo u Srbiji danas plemenita misija ili prilika da se zaradi na nesreći dece. Više od 6.000 mališana raste u porodicama koje za to primaju nadoknadu, 40.000 dinara po detetu prosečno, pišu Novosti.
Prosvetni radnici, uz podršku učenika i studenata, okupili su se danas oko 11:30 ispred Ministarstva prosvete u Nemanjinoj ulici u Beogradu, u kojoj je blokiran saobraćaj.
Predstavnici Asocijacije škola u štrajku, Foruma beogradskih gimnazija i Foruma osnovnih i srednjih škola Beograda su se u Čačku dogovorili da zajedno pozovu sve prosvetne radnike u Srbiji da u četvrtak i petak obustave nastavu.
Kašnjenje u razvoju govora i jezika kod dece brine mnoge roditelje. Dok neki mališani prirodno progovore kasnije, postoje situacije kada uzrok u kašnjenju može biti ozbiljniji. O tome smo razgovarali sa logopedom Divnom Vukašinović