Tag: knjige za decu

Zašto je Šonjavko popularniji i od Harija Potera

Deci se dopada što Šonjavko nije savršen, već je običan dečak, sa uobičajenim problemima.

O značaju čitanja dobrih priča tokom vaspitavanja dece

Dobre priče poučavaju decu tako što ih pripremaju da uoče, razlikuju i vrednuju svoja osećanja, misli, i postupke, ali, takođe, i da naslute i prepoznaju osećanja, misli i postupke kod ljudi iz svog okružnjenja.

Kreativni letnji raspust uz male priručnike za eksperimente

„Pčelica” vas poziva da kreativno provedete letnji raspust uz ediciju „Moj mali priručnik za eksperimente”.   Serija od četiri tematski različita priručnika za eksperimente zainteresovaće...

Skiciraj, šaraj, stvaraj – „Moja modna beležnica“

Velika beležnica za sve male stilistkinje i buduće dizajnerke!   MOJA MODNA BELEŽNICA Bevandić, Jelena Ilustrovala: Smiljana Čoh Skiciraj, šaraj, boji... Zaviri u modne časopise ili bakin ormar i ispuni...

Čitanje i čitalačka kultura kod dece, u Srbiji i Finskoj ( I deo)

...ili, priča o tome, koje sam metode koristila, kako bih deci približila svet knjiga...

Najlepše dečije biblioteke iz celog sveta

Deca cene dobar dizajn, ali sa dobrim i podsticajnim sadržajem koji detetu pruža različite načine da uči. Pogledajte galeriju najlepših dečijih prostora za čitanje iz celog sveta:
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama