Tag: mama

Pet najvećih zabluda savremenog društva o majčinstvu

Moramo da preispitujemo ove zablude u svakom smislu, da ukazujemo na načine na koje je savremena zapadna kultura izneverila žene i da pružamo podršku majkama svuda i u svakom trenutku.

U kakve ljude odrastaju deca strogih majki?

Kao detetu vam se sigurno nije dopadalo to što su vam roditelji strogi

Gde sam pogrešila?

Ne mogu ti ništa, misliće na putu do kuće. Odavno ti ne mogu ništa. I zato sad nemam kud. Gde sam to pogrešila?

Majčinstvo u 20/30/40-im: Danijela Dragosavljević

Danijela Dragoslavljević je fitnes instruktor, na društvenim mrežama poznata kao Fitmama.ba. Kao mama desetogodišnje ćerke i sedmogodišnjeg sina, za Detinjarije govori o svom roditeljskom iskustvu.

Majčinstvo u 20/30/40-im: Višnja Isidora Divild Žeželj

Višnja Isidora Divild Žeželj po struci je pedagog i osnivač je centra koji se bavi psihoterapijom i savetodavnim radom sa decom i roditeljima. Od prošle godine ona je i mama bliznakinja i za Detinjarije govori o svom roditeljskom iskustvu.

Trik jedne mame: Kako bebi dati sirup bez prosipanja

Jedna mama je rešila na svom profilu na Fejsbuku da pokaže kako je uspela da dâ tečni lek svojoj bebi. Njen trik je oduševio...
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama