Tag: mama

Ono što ćerka nije mogla da dobije od majke izranja kao nerealna potreba

Prijateljstvo između dvoje ljudi, čak i kada su to dvoje ljudi majka i ćerka, zavisi pak od jasnih granica između njih dve; sve ostalo je dominacija.

Pravo ime za ljubav je – majčina ljubav

Kada sam neke, veoma daleke godine odlazio u svet, moja majka nije smogla da za mnom prolije bokal vode, jer u trenutku kada je to htela da uradi, pala je u nesvest

Gospodarica kosmosa

Pre neki dan, stiže mi poruka od prijateljice. Kaže, “ju ju koliko komentara na tvoj tekst Otac mog deteta“. Gde? Šerovao jedan popularan portal, a da ja nisam ni znala. Pogledam njihov fb, imam šta da vidim.

Majke rade 14 sati dnevno

Čak 40 odsto majki vrlo često ima osećaj da im dani prolaze u neprekidnom obavljanju najrazličitijih zadataka i da njihovoj listi obaveza nema kraja.

Trik iskusne mame: Kako izaći na kraj sa nervoznim detetom od ranog jutra

Mnogi se od ranog jutra oseđaju iscrpljeno i nervozno, što često dovodi do konflikta sa ukućanima. Pročitajte kako je jedna mama uspela da izađe na kraj sa ovakvim ponašanjem i da dovede jutarnju rutinu porodice u potpun sklad i mir.

Majčinstvo u 20/30/40-im: Biljana Ćulafić

Biljana Ćulafić je po profesiji pedagog i psihoterapeut. Kao majka petogodišnjeg Nikole, za Detinjarije govori o svom roditeljskom iskustvu.
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama