Tag: mama

Mama koja je uvela efikasno pravilo i uštedela veliku sumu novca

Ispovest novinarke Mari C. Frenklin koja otkriva kako je za 12 godina uštedela hiljade dolara, oduševio je mnogobrojne porodice koje su joj zahvalne na savetu.

Roditeljski scenario: Dete kao biznis projekat

Roditeljske ambicije u pogledu toga kakvo dete treba da bude smetaju da se vidi kakvo dete zapravo jeste.

Koliko vremena je potrebno mamama da se oporave od porođaja?

Studija Univerziteta Salford iz Engleske ustanovila je da je šestonedeljni oporavak nakon porođaja mit i da je većini žena potrebno mnogo duže da se oporave

Postoji li „supermama“?

Ovo je tekst o onim "običnim" mamama, o majčinstvu u 21. veku, o razlikama između sadašnjih mama i njihovih mama, ali i o odnosu polova u Srbiji. Zorica Marković za "Nedeljnik", u razgovoru sa psiholozima i tim "običnim" mamama pokušala je da naslika portret prosečne srpske majke, njenih ideala, ideja, stremljenja i nadanja

Mama pretvara košulje svog muža u haljinice za ćerke

"Šivenje mi je pomoglo da se rešim postporođajne depresije i potpuno me usrećilo," kaže ona.

Biti kod kuće s decom je teško, ali zapravo sam privilegovana

Piše: Marlena Sviličić Vrlo često zavidim svakoj zaposlenoj majci i ne mogu da dočekam dan kad ću i sama zasnovati radni odnos, a prečesto zaboravljam...
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama