Tag: mozak adolescenta

Tajne tinejdžerskog mozga

Kada dete napuni trinaest i četrnaest godina, roditelj bi trebalo da je spreman za ono što može da se nazove neobuzdanim emocionalnim stanjem. Tinejdžer postaje preosetljiv na mišljenja vršnjaka i reaguje vrlo snažno na njih. S druge strane, socijalne veštine potrebne da shvate šta njihovi vršnjaci zaista misle i šta je realnost, neće doživeti zrelost još mnogo godina kasnije, što ih čini još konfuznijim

Sve nezrelije generacije: Ostaju klinci i sa 25 godina

Da li je i Srbija, kao i većina zapadnih zemalja, upala u zamku produžene adolescencije. Zbog nezrelosti sve češće pucaju veze i brakovi. Danas deca ranije ulaze u pubertet, a adolescencija duže traje

Tajne tinedžerskog mozga: Zbog čega nisu baš normalni?

Oni su nepromišljeni, drski, puni suludih ideja i energije usmerene na njihovo ostvarenje. Prosto ne možete da poverujete da su to ona mirna i uzorna deca od pre godinu ili dve za koju ste verovali da će ih zaobići tinejdžerske bube. Šta se to dešava u njihovim glavama, koje su do skora delovale tako pametno i razumno?
spot_img

Vesti

Šta je prekomerna stimulacija kod dece i kako to da sprečite

Prekomerna stimulacija je uobičajena kod male dece. Evo nekoliko saveta kako da pomognemo deci koja se suočavaju sa senzornim preopterećenjem i kako da to sprečimo.

Dan deteta 2025: Podsećanje na ono što je zaista važno

Povodom Dana deteta prisećamo se koliko su deca važna, koliko nas inspirišu i koliko nas trebaju. Uz podršku UNICEF-a i svetskih inicijativa, donosimo priču o pravima dece, o tome šta im je danas najpotrebnije i kako možemo obeležiti ovaj dan na najlepši način.

Važno je da detetu damo vreme, slobodu i poverenje

Nakon dve zbirke priča koje potpisuje kao autor i ilustrator, Zorana Popović napisala je svoju prvu slikovnicu. Mali krug objavljen je neposredno pre ovogodišnjeg Sajma knjiga, u izdanju Kreativnog centra.

20. novembar – simbol borbe za prava dece

20. novembar postaje simbol borbe za prava dece i podsećanje na važnost svakodnevne brige o njihovom blagostanju.

ZAŠTO SE TAKO LAKO „ZARAZIMO“ MRŽNJOM?

Ono što često previdimo jeste da mržnja ne počinje kao uverenje, već kao emocionalna zaraza — i da su naši psihološki mehanizmi savršeno „podešeni“ da je prihvate čak i onda kada ne razumemo povod.

Pratite nas
na društvenim mrežama