Piše: Jovana Papan
Današnji tinejdžeri predstavljaju generaciju koja je verovatno najškolovanija i najobaveštenija u istoriji ljudske vrste. Znaju da pušenje škodi zdravlju, znaju da alkohol i volan predstavljaju smrtonosnu kombinaciju, znaju da decu ne donose rode već nezaštićeni seksualni odnosi. Odlično znaju šta i kako treba, a ipak za tren oka urade sve kako ne treba. Svesni su da svojim postupcima i ponašanjem u ovom periodu sebi otvaraju ili zatvaraju mnoga vrata koja vode u bolji život, a u stanju su da ih zalupe nogom. Zašto počnu sve da rade naopako baš onda kada bi trebalo da počnu da se ponašaju zrelije?
Kako kontrolisati tinejdžera
Produženo ludilo tinejdžerskog doba
Tinejdžersko doba je oduvek bilo pomalo problematično doba, čak i onda kada pojam tinejdžera nije postojao ni u najavi. Pubertetske promene neminovno utiču na ponašanje i predstavljaju prekretnicu u odrastanja. Međutim, danas je sve mnogo drastičnije iz više razloga. Zbog (kako naučnici pretpostavljaju) preobilne ishrane i nedostatka fizičke aktivnosti pubertet dolazi sve ranije, a usled sve većeg odlaganja osamostaljivanja i roditeljstva odrastanje dolazi sve kasnije. Adolescencija ili lude godine danas traju duže nego što je nekada trajao prosečan životni vek. To je baš mnogo vremena za pravljenje gluposti, donošenje nerazumnih odluka i stavljanje roditeljskog strpljenja na probu.
„Adolescencija ili lude godine danas traju duže nego što je nekada trajao prosečan životni vek. To je baš mnogo vremena za pravljenje gluposti, donošenje nerazumnih odluka i stavljanje roditeljskog strpljenja na probu.“
Odgovori izgleda leže u tinejdžerskom mozgu, koji razvojni psiholozi i neuronaučnici tek počinju da ozbiljnije razumevaju, pružajući šansu roditeljima da se prema svojim primercima pošašavelih tinejdžera postave na pametniji način.