Tag: osnovna škola

Direktora osmoletke „Vuk Karadžić” đaci od milja nazvali Hitmen

Profesor srpskog jezika po struci, bio je najmlađi direktor pre sedam godina kada su ga kolege imenovale i jedini je beogradski direktor škole ove...

Pogoršan odnos nastavnika i roditelja

Milorad Antić: Roditelje zanima samo ocena. – Ivana Jorgačević: Nastavnici odrađuju posao Istraživanja u osnovnim i srednjim školama pokazuju da se pogoršao odnos roditelj–nastavnik i...

Tiha voda

„Žao mi je, ali sve je popunjeno…“ objašnjava nam sažaljivim tonom školski psiholog „Vi ste osamdeset peti koji žele da kod učitelja Jove upišu...

Ukinuti besplatni udžbenici

Učenici od prvog do trećeg razreda osnovnih škola neće dobiti besplatne udžbenike, već samo radne sveske za narednu školsku godinu.   Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog...

Školske biblioteke u Srbiji prepuštene su same sebi

Problem koji se godinama ne rešava u Srbiji jeste nedostatak knjiga za školske biblioteke. Da li će deca imati potrebnu školsku lektiru, zavisi isključivo...

Šipke za borbu protiv kratkovidosti u kineskim učionicama

Deluje neobično, ali radi! Šipke koje su postavljene na klupe u jednoj kineskoj osnovnoj školi, čuvaju vid (ali i kičmu) učenicima jer im ne...
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama