Tag: seoska škola

Priče o čitanju: Jelena Babić, učiteljica i bibliotekarka

Jelena Babić radi u osnovnoj školi "Milić Rakić Mirko" u selu Donje Kordince kod Prokuplja. Za Detinjarije, ona govori o svom radu na razvijanju čitalačkih navika kod učenika.

Bez ijednog izostanka: Brat i sestra putuju 16 kilometara do škole, i to na konju

Decu iz sela Miševići do škole svakodnevno vodi otac putem koji je gotovo neprohodan.

Učiteljica posle časova deci i majka i drug

Neobična uloga Marine Mandić, nastavnika u kladovskom selu Planinica. Kad smetovi zatrpaju puteve, đaci prespavaju kod nastavnice, koja im kuva, pere stvari, podučava ih...

U selu u Čumiću deca iz cele Srbije učiće istoriju uživo

U školskom dvorištu firmirano je etno selo čiji je deo i stara protina škola iz 1792. godine. Tu će dolaziti đaci iz cele Srbije da bi videli kako se nekada učilo i živelo

U 109 srpskih škola samo po jedan đak

U čak hiljadu seoskih škola uči deset ili manje đaka. Svi oni stanu u jednu učionicu, od prvog do četvrtog razreda, i uglavnom ih uči jedan učitelj.

Izgrađena škola iz dečjih snova

„Barka od duge koja se vinula ka nebu“ je prilično neobično ime za školu. Ipak, kada pogledate fotografije ove školice, biće vam jasno kako...
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama