Nije lako ni današnjim klincima da odluče, jer često umesto njih odlučuju roditelji i njihove ambicije, povuče ih uticaj vršnjaka, društva, medija, priča o najplaćenijim zanimanjima, fensi školama, a ni razni savetnici, profesori ni škola nisu baš uvek od pomoći
Jedna od glavnih zamerki je ta da će deca kroz taj model obrazovanja biti tretirana kao nezaštićena jeftina radna snaga za čiji produktivni rad se plaća upola manje novca od onoga što je zakonski regulisana minimalna cena rada
Na izbor budućeg zanimanja uticaj imaju završena srednja škola, roditelji, vršnjaci i trendovi. Roditelji najčešće imaju svoja viđenja zanimanja, ponekad i predrasude o nekima od njih.
U Beogradu postoji srednja škola koja je ogledna i unikatna, u kojoj se učenici od samog početka susreću sa dualnim obrazovanjem, otkrivaju i razvijaju svoja interesovanja i talente permanentnim povezivanjem teorije i prakse. Škola koja svojom diplomom garantuje mogućnost prohodnosti na najrazličitije fakultete.
Više neće biti moguće da se „taktičkim odsustvovanjem” bez ocene dočeka kraj godine. – Ubuduće samo jedna pismena provera dnevno, a najviše tri nedeljno. – Na zaključnu ocenu uticaće i vannastavne aktivnosti
Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.
Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.
Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.
Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja