Upis u srednje škole: Ko ne zna šta će – gimnazija, ko zna – velika prednost!

Bliži se datum polaganja završnih ispita, a nakon toga i upis u srednje škole. Pitali smo roditelje - na koji način će njihova deca izabrati školu za upis?

Odabir srednje škole nije jednostavan zadatak. Nekad deca već u ranijim razredima osnovne škole znaju kojim putem će nastaviti, dok se kod nekih ideja iskristalište tek u poslednjem razredu.

Ipak, upis željene srednje škole ne zavisi samo od želja, već i od bodova koje učenik ima, a koje dobija na osnovu uspeha na kraju šestog, sedmog i osmog razreda, zatim na osnovu uspeha na završnom ispitu i dodatnim bodovima koji se dobijaju na osnovu uspeha na takmičenjima tokom školovanja.

- Advertisement -

O tome na koji način će osmaci doći do željene srednje škole i na kako biraju srednju školu za upis, pitali smo roditelje osmaka.

Kako deca biraju željenu srednju školu?

Iskustva o tome na koji način će deca upisati određenu srednju školu, iz ugla roditelja su veoma različita. Neki kažu da želje ipak ništa ne znače jer će bodovi presuditi, dok su oni koji znaju šta žele već godinama u velikoj prednosti, kako kažu roditelji.

„Ko ne zna – gimnazija, ko zna, velika prednost, i rekla bih sreća!

Koliko je bodova potrebno za gimnaziju?

Uslov za upis u četvorogodišnju srednju školu jeste da učenik ima najmanje 50 bodova ukupno, sabranih iz uspeha tokom školovanja i bodova sa završnog ispita.

- Advertisement -

Učenici sa manje od 50 bodova ne mogu ni konkurisati za četvorogodišnje srednje škole, već za trogodišnje obrazovne profile.

Važno: To ne znači da će svaki učenik sa 50 bodova automatski upisati željenu školu – to zavisi i od konkurencije i broja mesta. Popularniji smerovi (npr. gimnazija, medicinska, elektrotehnička) često traže i preko 80 ili čak 90 bodova.


Ključni datumi JUN/JUL za aktivnosti NAKON polaganja završnog ispita


Zato je važno da učenici pažljivo popune listu želja i realno procene svoje mogućnosti na osnovu postignutih bodova i prošlogodišnjih rang-lista.

Kako se računaju bodovi za upis?

Maksimalan broj bodova koji učenik može imati je 100, a oni se računaju ovako:

Najviše 60 bodova – na osnovu uspeha na kraju 6, 7. i 8. razreda

- Advertisement -

Najviše 40 bodova – na osnovu završnog ispita:

  • Srpski jezik – 13 bodova
  • Matematika – 13 bodova
  • Kombinovani test – 14 bodova

Učenik koji ima sve petice u šestom, sedmom i osmom razredu može ostvariti maksimalnih 60 bodova. Bodovi sa završnog ispita se sabiraju sa tim bodovima i daju ukupni rezultat za rangiranje.

Dodatni bodovi se dobijaju na osnovu uspeha na naučnim i sportskim takmičenjima.


Zbog neodržanih takmičenja, dodatni bodovi na osnovu uspeha u 7. razredu


Kako se vrši upis?

Proces upisa obuhvata nekoliko važnih koraka:

Popunjavanje liste želja – Po objavljivanju konačnih rezultata završnog ispita, učenici popunjavaju listu želja sa školama i smerovima koje žele da upišu. Na listu se unosi i do 20 želja, a sistem automatski dodeljuje školu prema broju bodova i raspoloživim mestima.

Objava preliminarnih i konačnih rang lista – nakon prijema lista želja, Ministarstvo prosvete objavljuje raspodelu učenika po školama. Tada svaki učenik vidi da li je upao u željenu školu.

Upis u školu – Kada se objavi konačna lista rasporeda, roditelji i učenici idu direktno u srednju školu radi upisa. Potrebno je poneti svedočanstva, izvod iz matične knjige rođenih i druge dokumente koje škola zahteva.

Gde pratiti sve ZVANIČNE informacije?

Sve zvanične informacije o kalendaru upisa, datumu ispita, broju mesta i bodovima možete pronaći na sajtu moja srednja škola, kao i na Viber kanalu.

spot_img

Najnovije

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Zubić vila – mala čarolija koja pomaže deci da lakše prihvate odrastanje

Zubić vila je deo dečje mašte, ritual koji donosi uzbuđenje i način da se jedan mali gubitak pretvori u nešto lepo i posebno.

Kada je dete spremno da ostane samo kod kuće? Stručnjaci kažu da godine nisu presudne

Roditelji često traže „magični broj”. Da li je to osam? Deset? Dvanaest? Zanimljivo je da u mnogim zemljama zakon ne određuje minimalni uzrast deteta za ostajanje kod kuće bez nadzora.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img