Veštačka inteligencija preti da ugrozi 70.000 radnih mesta u Srbiji: Obrazovanje mora da uhvati korak sa tehnologijom

U narednih pet godina razvoj veštačke inteligencije mogao bi da dovede do gašenja desetina hiljada radnih mesta, najviše u administraciji.

Stručnjak Privredne komore Srbije (PKS), Aleksandar Mastilović, poručuje da AI još ne preuzima tržište tako brzo, ali da obrazovni sistem mora hitno da se prilagodi novim potrebama kako bi mladi znali da upravljaju, a ne da ih zameni tehnologija.

Veštačka inteligencija bi u narednih pet godina mogla da ugrozi oko 70.000 radnih mesta u Srbiji, prema procenama Fondacije za razvoj nauke.

- Advertisement -

Veštačka inteligencija, istorijski datumi i velika opuštenost


Najviše su ugrožena administrativna zanimanja, dok su inženjeri, umetnici i stručnjaci u raznim oblastima trenutno manje izloženi riziku.

Ipak, stručnjak iz Privredne komore Srbije Aleksandar Mastilović rekao je za RTS da se promena neće desiti tako brzo kao što se često prikazuje. On je istakao da se javnost često neopravdano uplaši novih tehnologija zbog prenaglašenog marketinga.

Mastilović upozorava da obrazovni sistem mora hitno da se prilagodi novim zahtevima tržišta.

Foto: Canva

Iako su neke reforme već sprovedene, on tvrdi da je potrebna prava revolucija u obrazovanju, jer mladi danas uglavnom uče napamet, umesto da razvijaju veštine koje će im zaista trebati u budućnosti.

Za razliku od ranijih vremena kada su ljudi samo tražili informacije, veštačka inteligencija sada može i da ih obradi i sažme, što je nekada bio posao ljudi. Ipak, podseća da su sve tehnološke revolucije do sada na kraju stvarale nova radna mesta, iako su istovremeno gasile neka stara zanimanja.


Kako će veštačka inteligencija poput ChatGPT-a promeniti obrazovanje naše dece?


Mastilović posebno naglašava da će jednostavnije IT pozicije verovatno nestati, jer će ih obavljati iskusni programeri uz pomoć veštačke inteligencije.

- Advertisement -

Međutim, postavlja važno pitanje: ko će za 15 godina biti ti iskusni stručnjaci ako sada ne školujemo mlade?

Zaključuje da mladi ne moraju nužno da znaju da programiraju u klasičnom smislu, ali moraju da nauče kako da pravilno usmeravaju veštačku inteligenciju, jer njen učinak zavisi od kvaliteta uputstava koje dobije.

Izvor: M.A./EUpravo zato/biznis.rs

spot_img

Najnovije

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Zubić vila – mala čarolija koja pomaže deci da lakše prihvate odrastanje

Zubić vila je deo dečje mašte, ritual koji donosi uzbuđenje i način da se jedan mali gubitak pretvori u nešto lepo i posebno.

Kada je dete spremno da ostane samo kod kuće? Stručnjaci kažu da godine nisu presudne

Roditelji često traže „magični broj”. Da li je to osam? Deset? Dvanaest? Zanimljivo je da u mnogim zemljama zakon ne određuje minimalni uzrast deteta za ostajanje kod kuće bez nadzora.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img