Kad bi se svako odeljenje delilo u dve grupe do 15 đaka, za četiri odeljenja prvog i drugog razreda u zemunskoj osmoletki „Lazar Savatić” bilo bi potrebno 16 učionica
Inicijalno anketiranje roditelja učenika o tome da li nameravaju da decu pošalju u škole od septembra tek se zahuktava, a škole neće moći da osmisle raspored i organizuju rad dok se ne bude znalo okvirno koliko đaka bi mogli da očekuju u klupama, jer biće i onih koji će od početka pratiti nastavu samo onlajn. Tek kad se završi anketiranje roditelja škole će moći da pripreme organizacioni plan rada, a najkasnije do 27. avgusta trebalo bi da o izabranim modelima nastave obaveste nadležne školske uprave.
Škole su dobile uputstva, roditelji izbor. Nije lako ni jednima ni drugima, čak ni u osmoletkama u kojima se inače u optimalnim uslovima praktikuje jednosmenski rad i koje bi po proceni prosvetnog vrha trebalo da se najlakše snađu dok traje epidemiološka neizvesnost, podelom đaka i posla u dve smene. Međutim, pravljenje rasporeda i u ovim školama biće moguće tek kad se završi anketiranje roditelja. Direktori ukazuju da je celodnevnu nastavu lakše organizovati, ali ne osporavaju da u školama sa više učenika to može biti poteškoća. Tako, na primer, za po četiri odeljenja učenika prvog i drugog razreda, za koje osim celodnevne nastave drugog izbora i nema u zemunskoj osmoletki „Lazar Savatić”, potrebno je 16 učionica kad bi se svako odeljenje delilo u dve grupe do 15 đaka.
Zadatak svake osmoletke je da izabere najbolji kriterijum podele odeljenja na grupe koje će dolaziti istovremeno u terminu utvrđenom za početak celodnevne nastave, a takođe i odlaziti iz škole u isto vreme, s tim da početak i kraj boravka đaka u školi utvrđuje rukovodstvo uvažavajući mišljenje roditelja učenika.
Svesni da nedostatak prostora za rad u manjim grupama može biti ozbiljna prepreka za atipičan rad uslovljen epidemiološkom slikom Srbije, u mnogim školama se nadaju lepom vremenu, da bi učitelji sa đacima mogli što više da borave napolju, u učionicama na otvorenom. Od nadležnih imaju zeleno svetlo da za nastavu iskoriste sve za to raspoložive školske odaje: manje sale, svečane dvorane, medijateke, bibliotečke čitaonice…
Za produženi boravak škole uglavnom imaju posebno namenjen prostor, ne znači i dovoljan da na propisanoj distanci obuhvati svu decu za koju je ovaj oblik rada potreban. Posao dodatno otežava zahtev da tu u manjim grupama borave deca iz istog odeljenja, kako uputstvo nalaže – samo izuzetno u mešovitim grupama koje će činiti mlađi osnovci različitih odeljenja i razreda.
– Većina osnovnih škola radi u dve smene, u prepodnevnoj su deca prvo na nastavi pa ostaju u produženom boravku do pet popodne, ili obrnuto, ako su druga smena pre podne provode u boravku a časove imaju popodne. Sada će, po uputstvima, svi mlađi osnovci nastavu imati samo pre podne. Prva grupa učenika istog odeljenja od osam sati ujutru imaće najviše četiri časa u prvom nastavnom bloku do pola jedanaest, a onda idu u boravak. A šta ćemo sa onom drugom grupom učenika tog istog odeljenja, kojima nastava počinje u drugom bloku, od 11 sati? Ko će da ih dovodi tada, usred roditeljskog radnog vremena i ko će da bude sa njima pre časova? Da li će za njih boravak počinjati od osam ujutru? Da li će posle nastave kao odvojena grupa ostajati u boravku do popodneva i do koliko je to tačno sati – predočava Dragana Soćanin, članica Upravnog odbora udruženja „Roditelj” pitanja na koja odgovore još nemaju majke i očevi širom Srbije.
Nepoznanice, kako kaže, otežavaju roditeljima da odluče da decu pošalju u škole, pa mnogi biraju da sačuvaju godišnji odmor do prvog septembra, da budu kod kuće sa decom prvih petnaestak dana nove školske godine, ali šta će posle? Odluka jeste ostavljena roditeljima ali ne i prilika da se predomišljaju na dnevnom nivou, jer od broja učenika u učionici zavisi organizacija nastave.
Predboravak, nastava, pa produženi boravak
Upitnik u kome se od roditelja u susret novoj školskoj godini očekuje da odgovore da li će deca pohađati klasičnu nastavu u školi ili na daljinu, pomoću TV časova i digitalnih platformi, kao i da se opredele do kada bi im, u skladu sa poslovnim obavezama, odgovaralo da deca ostanu u školskom krilu juče je poslat roditeljima učenika OŠ „Lazar Savatić”, potvrđuje nam Goran Petrović, direktor te osmoletke. Ovde nema dileme oko organizacije celodnevne nastave. Časovi će počinjati u osam ujutru i trajaće do 10.15 sati, prvi blok, a od 10.45 do 13.05 časova drugi blok. Svakom odeljenju, kao i inače, predavaće dva učitelja, jedan jednu grupu predmeta, drugi drugu a posle pauze između prvog i drugog bloka nastave ti učitelji će se rotirati po grupama istog odeljenja.
– Jedino je još nejasno do kada ćemo i kako organizovati ostajanje, takoreći čuvanje dece. Čekamo da se roditelji izjasne, da li bi mogli da preuzmu decu do 14, 15 ili 16 sati. U trećem i četvrtom razredu imamo produženi boravak, a realan je problem što za decu istog odeljenja koja ostaju u boravku nastava ne počinje u isto vreme. Ipak, na nivou naše škole pokušaćemo da omogućimo da i deca koja na časove dolaze kasnije mogu od osam ujutru da budu u školi i da dok čekaju svoju nastavu budu u nekoj vrsti predboravka – objašnjava direktor Petrović.
Izvor: Politika
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.