Današnji mladi su osuđeni na propast – goje se od brze hrane i godina sedenja, oglupeli su od pištavih smartfona, seksualnost im je uškopljena i iskrivljena od stalnog priliva tvrdih pornića. Šta ih može spasti? Samo boks. Samo od boksa mogu da očvrsnu, samo boks može da ih vrati u telesni svet, samo boks može da ih podseti da imaju telo, glavu i srce, i samo boks može da ih ulepša i obezbedi im devojku
Plan ABAE jeste da poveća prisustvo u školama, da pruži priliku deci da se upoznaju s boksom i da se zatim učlane u klubove. To je dragocen cilj. No, boks treba da bude i takmičenje, baš kao fudbal. Establišment oholo prezire boks jer pretpostavlja da bi u školama izazvao krvoproliće. Ali nijedan odgovoran trener ne bi dozvolio učenicima da sparinguju dok ne savladaju osnove odbrane — blokiranje, izmicanje, saginjanje i slično.
Zbog neophodne opsednutosti telesnom težinom i sparivanja sličnih, boks je ujednačeniji od bilo kog drugog sporta.
Ne postoje “fer trka Formule jedan” ili “fer fudbalska utakmica”, ali zamisao o fer borbi sastavni je deo boksa. Zbog toga je, statistički govoreći, boks relativno bezbedan sport. Bokseri ne žude za uzbuđenjem. Ja sparingujem već godinama, ali ne pada mi na pamet da vozim bicikl po londonskim saobraćajnicama. To bi bilo zaista strašno.
Tačno je da profesionalni bokseri dobijaju udarce koji bi lako omamili ili ubili običnog čoveka. Ali amateri, rekreativci — pa čak i profesionalni sparing-partneri u ringu pre velikih mečeva — uvek nose kacige. Ponekad završimo s masnicom na oku ili krvavim nosom, ali nikada ne bivamo ozbiljno povređeni jer nas ne udara Džo Frejzer, jer nosimo kacige i, što je najvažnije, zato što se ne borimo do tačke krajnje dehidracije, do te smrtonosne zone u kojoj se događaju ozbiljne bokserske povrede.
Boks nas uči kako da se odbranimo u svakoj prilici. Boks nas uči da postoji jednako mnogo načina da izbegnemo udarac koliko i da ga zadamo. Iako su državne škole digle ruke od boksa 1962, u najboljim privatnim školama nikada nisu izgubili veru u isceljujuću moć boksa. Zbog toga su svi moji poznanici koji su boksovali u školi pohađali Iton.
Iako su državne škole digle ruke od boksa 1962, u najboljim privatnim školama nikada nisu izgubili veru u isceljujuću moć boksa.
U doba kada je naraštajima izgubljenih dečaka stav prema ženama izobličen nasilnom ženomrzačkom pornografijom, u doba kada slobodno vreme provode igrajući se mišem dok ne zapišti, boks može pomoći obnovi osećaja humanosti između momaka i devojaka. Na Igrama u Londonu 2012. videli smo da devojke mogu da boksuju. I to vrhunski.
Olimpijske igre 2012. iz korena su promenile dugogodišnji stav prema ženskom boksu. Nije to ženski fudbal ili ženski tenis — bedna zamena za ono pravo. Bila je to čvrsta visokooktanska zabava za Britanku Nikolu Adams i Irkinju Keti Tejlor. Kad je Amir Kan osvojio srebrnu medalju u Atini 2004, rekao je: “Duboko u duši verujem da žene ne treba da boksuju. To je moje mišljenje. Udarci mogu biti vrlo bolni. Žene bi mogle da stradaju.”
Oh, Amire! Rugala se šerpa loncu. U Londonu 2012. Kan je uživao u ženskom boksu u društvu premijera. “Au, pa ove devojke su neverovatne!”, rekao je Lenoks Luis, a Dejli telegraf nazvao je ženski boks “najčistijom suštinom olimpijskog duha — sportom sporta radi”.
Ništa nije pokazalo sveobuhvatnu prirodu boksa kao bokserke u Londonu 2012. Boks nije za krupne i čvrste, ni za dečake i muškarce, čak ni za naročito mišićave i jake. Boks je za svakoga.
Teško je i shvatiti da ženski boks nije bio olimpijski sport sve do Londona 2012. Još koliko 1996. ženski boks bio je zabranjen u Velikoj Britaniji, a koliko 1998. ženama se uskraćivala dozvola za boks na temelju tvrdnje da su zbog predmenstrualnog sindroma nestabilne. Nisu svi kao oni sjajno uravnoteženi muški bokseri, na primer Majk Tajson.
Fudbaleri se svađaju, psuju, pljuju i šamaraju u tunelu. Ali gotovo je nepoznato da bokseri posle meča urade bilo šta drugo osim da se toplo zagrle. Boks je na rđavom glasu.
Tradicionalno, boks je bio utočište opakih momaka. No, boks spasava svakoga ko ga prigrli. Zato što nas uči da u nama ima nečeg dobrog.
Boks ne stvara siledžije. Boks stvara bolje ljude. U boksu nije važno koliko snažno možemo da udarimo, nego koliko snažan udarac možemo da primimo i ipak nastavimo dalje. A zato što zahteva tako mnogo, zato što iziskuje fanatičnu vlast nad sobom — čak i od debelog klinca koji prvi put trenira, čak i od sredovečnog muškarca koji se nije potukao trideset godina — boks zauzvrat daruje blago koje nosimo sa sobom do kraja života.
Boks ne stvara siledžije. Boks stvara bolje ljude. U boksu nije važno koliko snažno možemo da udarimo, nego koliko snažan udarac možemo da primimo i ipak nastavimo dalje.
A kad vas život nemilosrdno udari — kad ostanete bez posla, kad vas ostavi devojka, kad se razbolite — možda ćete otkriti da u sebi imate čeličnu nit i teškoće će postati podnošljivije.
Odakle u vama ta čelična nit? Nastala je dok ste radili trbušnjake a slabine vam plamtele. Nastala je od medicinke koju ste držali dok su vam mišice vapile za odmorom. Nastala je iz jakih udaraca koje ste primili, iz znoja koji ste prolili u ringu, iz rešenosti da zagrizete štitnik i uputite umorni direkt onda kada bi slabiji čovek odustao. U najmračnijim trenucima otkrićete da ste bolji nego što ste pretpostavljali.
Zato što ste boksovali.
Izvor: Nedeljnik
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nedelja sećanja i zajedništva – od 7. do 10. maja u svim školama u Srbiji
Na sastanku radne grupe za uspostavljanje memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubstva u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, doneta je...
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Nema komentara.