Zašto mame šalju decu na privatne časove pred polazak u školu?

Priprema pred polazak u školu ranije je podrazumevala kupovinu rančeva, pernica, biranje svezaka i bojica. Danas ovo znači nešto potpuno drugačije.

Roditeljstvo važi za najlepši i u isto vreme najzahtevniji posao na svetu. Kako se vremena menjaju, a granice pomeraju, tako nailaze novi trendovi koji ne zaobilaze ni roditeljsku ulogu. Zanimljivo je da većinu njih pokreću upravo mame i tate, a onda se im se priklanjaju i roditelji vršnjaka njihove dece.

I tako otprilike nastaje trend koji potom bezumno gotovo svi slede, ne razmišljajući racionalno o njegovoj opravdanosti.

- Advertisement -

Najnoviji među njima je pripremanje dece za školu pre polaska u prvi razred. Priprema pred polazak u školu ranije je podrazumevala kupovinu rančeva, pernica, biranje svezaka i bojica. Danas ovo znači nešto potpuno drugačije.

Među roditeljima predškolske dece postalo je uobičajeno da svoje mališane šalju na privatne časove kod učiteljica, kako bi se pripremili za polazak u prvi razred.

Deca starosti do šest godina unapred savladavaju gradivo koje je predviđeno za prvi razred. Jasno je da je i ovaj trend pokrenuo neko od roditelja, pa su ostali jednostavno prihvatili, ne želeći da svoju decu izdvoje na bilo koji način. O tome se poslenjih dana nadugačko i naširoko raspravlja na društvenim mrežama, traže se preporuke za “najbolju učiteljicu” po gradovima, komentarišu rezultati prvih priprema…

– Ovakav trend se može objasniti narcisoidnim ponašanjem roditelja koji žele da njihova deca budu uspešnija od drugih – kaže za Telegraf Nevena Jelić, master klinički psiholog.

Ona navodi da stavljanje dece pred obaveze koje ne priliče njihovom uzrastu jeste potreba roditelja da pokažu da su oni bolji od nekih drugih.

– To nema nikakvog smisla. Deca u školu kreću onda kada treba da krenu. Sa sedam godina oni su razvojno spremni za školu. Nametanje gradiva u ranijem uzrastu je više ambicija roditelja nego dece – objašnjava ona.

- Advertisement -

Ipak, kako se ništa ne može okarakterisati kao potpuno negativno, psiholog kaže da se deca koja ranije imaju susreta sa gradivom, mogu lakše adaptirati na školu.

– Deca se mogu lakše i brže adaptirati na sve uslove koji ih čekaju kada pođu u školu od dece koja nisu imala ta iskustva – ističe Jelić.

Osim dobrih strana, kao što je prilagođavanje na školske uslove i obaveze, ovako nešto može negativno uticati na decu ukoliko su roditelji previše zahtevni.

– To se dešava i kada dete pohađa časove nekog sporta, odlazi na časove klavira ili baleta, pa su roditelji previše zahtevni i postavljaju očekivanja koja deca razvojno ne mogu da ispune. Mališani ako su kritikovani, ako su roditelji suviše strogi i nefleksibilni, mogu biti veoma nezadovoljni – navodi psiholog.

Ona savetuje roditelje da osluškuju detetove potrebe, da ne negiraju njihove želje i interesovanja, jer tako ponašanje može da ugrozi odnos između njih i dece, ali i da se rezultira problemom u kasnijem školovanju, kada može doći do prezasićenja.

Izvor: Telegraf

spot_img

Najnovije

Ministar prosvete: Da neka od nastavničkih zvanja budu tretirana kao deficitarna zanimanja

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković je kazao da će to ministarstvo pokušati da nastavanička zvanja u oblasti matematike, fizike, hemije, geografije i biologije tretira kao deficitarna zanimanja.

Tamo gde je mnogo etike, mnogo je i duše. Takve duše najviše raduju, a i stradaju

Kada bih joj rekao – šteta što ne predaje u nekoj boljoj školi – Ona bi mi rekla: – Ja sam tu za vas zalutale… – I zaista. Treba najbolji nastavnici da rade u svim školama...

Obraćam se svom detetu, a iz mene progovaraju moji roditelji

Odjednom, nekadašnje reakcije naših roditelja, koje su nam se činile neshvatljivim, počnu da dobijaju potpuni smisao, jer ne gledamo više usko – očima deteta, već širom otvorenim očima roditelja.

Za učenice iz Srbije medalje na Evropskoj matematičkoj olimpijadi

Učenice iz Srbije ostvarile su izuzetan uspeh na 15. Evropskoj matematičkoj olimpijadi za devojke u Bordou, objavila je beogradska Matematička gimnazija

Mlađe generacije imaju veći mozak. Da li je to dobro?

Hipokampus, koji igra glavnu ulogu u pamćenju i učenju, proširio se za 5,7 odsto u zapremini kada se poredi nekoliko generacija

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img