Pročitajte rezultate prve studije o upotrebi antibiotika kod dece, koju je sprovela dr Bojana Božić, doktor medicine, saradnik na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Antibiotici su neizostavni deo medicine, lek koji se mora primenjivati u borbi sa upornim bakterijama i infekcijama, ali koji treba koristiti umereno. Pre svega, jer ne…
Antibiotici su neizostavni deo medicine, lek koji se mora primenjivati u borbi sa upornim bakterijama i infekcijama, ali koji treba koristiti umereno. Pre svega, jer ne prija organima za varenje i opterećuje ih, ubija dobru floru organizma, a zbog duge upotrebe može se razviti i rezistentnost što znači da je taj lek izgubio dejstvo na naš organizam i da neće moći da nam pomogne kada zatreba. Uz to, ovi lekovi su jednostavno nemoćni pred virusima, pa tada od njih nemamo nikakve koristi.
“Prva istraživanja o upotrebi antibiotika u odrasloj populaciji u Republici Srbiji su ukazala na alarmantno visoku potrošnju antibiotika u našoj zemlji u odnosu na druge evropske zemlje”
Dr Bojana Božić, doktor medicine, saradnik u nastavi na Institutu za farmakologiju, kliničku farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uradila je prvu studiju o upotrebi antibiotika na recept kod dece u našoj zemlji kao završni specijalistički rad. Zamolili smo je da nam odgovori na nekoliko pitanja.
Zbog čega ste odlučili da radite ovakvu vrstu istraživanja?
Prva istraživanja o upotrebi antibiotika u odrasloj populaciji u Republici Srbiji su ukazala na alarmantno visoku potrošnju antibiotika u našoj zemlji u odnosu na druge evropske zemlje. Tako smo i došli na ideju da ispitamo upotrebu antibiotika u našij zemlji, ali ovaj put na nivou dečjeg uzrasta. Smatramo da je ova tema bila veoma zanimljiv izbor za završni specijalistički akademski rad.
Zašto nije dobro propisati antibiotik ako nije potreban, ili ukoliko nije odgovarajući?
Česta upotreba antibiotika dovodi do porasta bakterijske rezistencije i češćih neželjenih efekata antibiotika. Pojava bakterijske rezistencije je postala problem na svetskom nivou i veliki napori se ulažu da se ona ograniči. Istraživanja o učestalosti rezistentnih sojeva u okviru naše zemlje ukazuju na postojanje visoke prevalence rezistentnih sojeva S. pneumonia neosetljivih na beta laktamske i makrolidne antibiotike. Naravno, ukoliko pričamo o virusnim infekcijama, upotreba antibiotika svakako neće dovesti do poboljšanja i njihovo propisivanje u tim slučajevima nije opravdano. Naše istraživanje je ukazalo i na vrlo zabrinjavajući podatak, a to je česta upotreba hinolona za decu od rođenja do navršenog prvog meseca starosti. Hinoloni mogu dovesti do oštećenja hrskavice i zglobova, tako da se njihova upotreba može opravdati jedino u životno ugrožavajućim stanjima. Ovako česta upotreba hinolona za ovaj pedijatrijski uzrast, skoro 10 odsto od svih propisanih antibiotika, specifična je za našu zemlju i ovaj podatak nismo mogli uporediti sa podacima iz drugih evropskih zemalja.
“Naše istraživanje je ukazalo i na vrlo zabrinjavajući podatak, a to je česta upotreba hinolona za decu od rođenja do navršenog prvog meseca starosti. Hinoloni mogu dovesti do oštećenja hrskavice i zglobova, tako da se njihova upotreba može opravdati jedino u životno ugrožavajućim stanjima.”
Koji vremenski period obuhvata vaše istraživanje i koliki je uzorak?
Sproveli smo farmakoepidemiološku studiju kojom su analizirani podaci o svim antibioticima izdatim na nivou primarne zdravstvene zaštite za period od 1.1.2011. do 31.12.2013. godine na nivou Republike Srbije. Obuhvaćena je celokupna pedijatrijska populacija, od rođenja do navršenih 18 godina.
Kakve ste rezultate dobili i da li su oni očekivani?
Naše istraživanje je pokazalo da je broj propisanih recepata najveći za decu uzrasta od 2 do 23 meseca tokom sve tri godine praćenja. I u većini drugih zemalja (prema dostupnim podacima iz stručne literature) deci ovog uzrasta je propisivan najveći broj recepata. Smatra se da je objašnjenje za ovu pojavu polazak dece u obdaništa, čime se povećava rizik za infektivna oboljenja. Ono što značajno razlikuje našu zemlju od drugih zemalja jeste izuzetno visoka godišnja stopa propisanih recepata na 1.000 dece. U našoj zemlji stopa se kretala od 1.515 do 1.360, a recimo u Holandiji 282, Švedskoj 353 itd.
Najčešće dijagnoze za propisivanje antibiotika su bile akutni faringitis, akutni tonzilitis, akutni nazofaringitis, akutni bronhitis i akutno zapaljenje srednjeg uha. Prema smernicama našeg Nacionalnog vodiča za izbor i upotrebu antibiotika u opštoj praksi, antibiotici se ne savetuju u slučajevima akutnog bronhitisa i akutnog tonzilofaringitisa. Naše istraživanje je pokazalo da su upravo te dijagnoze bile među pet najčešćih razloga za propisivanje antibiotika.
“Antibiotici se ne savetuju u slučajevima akutnog bronhitisa i akutnog tonzilofaringitisa. Naše istraživanje je pokazalo da su upravo te dijagnoze bile među pet najčešćih razloga za propisivanje antibiotika.”
Takođe, pokazali smo i još jedan zanimljiv rezultat, a to je postojanje izraženih sezonskih oscilacija u propisivanju antibiotika u dečjem uzrastu. Porast broja propisanih antibiotika se uočava tokom zimskih meseci (od oktobra do marta) tokom sve tri posmatrane godine i poklapa se sa većom incidencom respiratornih infekcija koje su najčešće izazvane virusima. Ovaj rezultat je samo još jedan pokazatelj neracionalne primene antibiotika u našoj zemlji.
Penicilini širokog spektra su bili najpropisivanija klasa antibiotika tokom sve tri godine posmatranja. Ono što razlikuje našu zemlju od velikog broja drugih zemalja jeste izuzetno niska prevalenca upotrebe penicilina uskog spektra, koji su savetovani kao antibiotici prvog izbora u većini infekcija u dečjem uzrastu. Ovakvo stanje se može objasniti čestom nedostupnošću penicilina uskog spektra na našem tržištu.
Šta je opšti zaključak istraživanja i postoje li smernice za dalji rad pedijatara?
Na osnovu svih dobijenih rezultata − naročito na osnovu izuzetno visoke stope propisanih recepata, na osnovu čestog propisivanja antibiotika širokog spektra kao i na osnovu propisivanja antibiotika u indikacijama kada to nije neophodno − zaključili smo da se antibiotici u našoj zemlji neracionalno propisuju. Smatramo da bi bolje praćenje smernica našeg Nacionalnog vodiča i rasterećenje pedijatara doprinelo znatno racionalnijoj propisivačkoj praksi.
Po vašem mišljenju, zašto lekari propisuju antibiotike ako nisu sigurni koji i kada najviše odgovara?
Pomenula sam da je potrebno rasteretiti pedijatre, jer svi znamo da dnevno prime i pregledaju veliki broj dece. Većina infekcija u dečjem uzrastu je virusnog porekla, uključujući i upale grla, zapaljenja srednjeg uha, sinuzitise i prehlade. Zato se u velikom broju evropskih zemalja savetuje zakazivanje ponovne kontrole za dva ili tri dana, a propisivanje antibiotika samo u određenim i strogo definisanim stanjima. S obzirom na to da je većina infekcija, kao što smo pomenuli, virusnog porekla, do spontanog izlečenja dolazi i bez upotrebe antibotika.
“Većina infekcija u dečjem uzrastu je virusnog porekla, uključujući i upale grla, zapaljenja srednjeg uha, sinuzitise i prehlade. Zato se u velikom broju evropskih zemalja savetuje zakazivanje ponovne kontrole za dva ili tri dana, a propisivanje antibiotika samo u određenim i strogo definisanim stanjima.”
Kakvu preporuku biste dali roditeljima koji su sigurniji ako im pedijatar ipak prepiše antibiotik?
U većini zemalja savetuje se izbegavanje upotrebe antibiotika, osim pri tačno određenim dijagnozama i u određenim uslovima. Recimo, kod upale srednjeg uha, u većini zemalja poštuju se vodiči koji savetuju upotrebu antibiotika samo u slučaju kada je dete mlađe od dve godine i ima upalu oba uha. U svim ostalim slučajevima, savetuje se zakazivanje ponovne kontrole za dva ili tri dana i posmatranje deteta.
Podaci iz stručne literature ukazuju da 50 odsto svih propisanih antibiotika u dečjem uzrastu nije bilo zasnovano na dokazima, odnosno nije bilo neophodno u terapiji. Svakako da je savet za sve roditelje da dete redovno vode na kontrole, da se stanje prati i posmatra pre uvođenja antibiotika. U slučajevima virusnih infekcija, antibiotici nisu potrebni jer infekcija prolazi nakon mirovanja I, po potrebi, uzimanja simptomatske terapije.
“50 odsto svih propisanih antibiotika u dečjem uzrastu nije bilo zasnovano na dokazima, odnosno nije bilo neophodno u terapiji.”
Tekst: Vesna Stanimirović
Izvor: Yu Mama
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Od svog osnivanja na Prvoj zdravstvenoj skupštini 1948. godine, i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava Svetskog dana zdravlja ima za cilj stvaranje svesti o određenoj zdravstvenoj oblasti koja...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
2 komentara