Zašto je dovoljno biti „samo mama”

Nekako se u ovom našem ludom svetu kao najvažnije nameću stvari koje treba posedovati, mesta koja treba posetiti, snovi koje treba ostvariti.

Ovde pričam o tome kako je to, jednostavno, biti mama.

Pričam kako je to ustati ujutru, umiti se, pogledati u ogledalo da li je sve na svom mestu, uzdahnuti, oprati zube (možda), uzeti dete u naručje, poljubiti ga u čelo, zaputiti se u kuhinju i onom slobodnom rukom pripremiti doručak, pokupiti sudove od sinoć, skuvati kafu.

- Advertisement -

Nema tu nekog glamura.

To si samo ti. Ti kako daješ sebe. Minut za minutom, sat za satom, dan za danom, a dani se nižu i kreiraju tvoj život. Divan život ispunjen zadovoljstvima koje može osetiti jedino neko ko je „samo mama”.

Nekako se u ovom našem ludom svetu kao najvažnije nameću stvari koje treba posedovati, mesta koja treba posetiti, snovi koje treba ostvariti. Lepota toga što je neko „samo mama” prestaje da bude razlog za sreću, već za osećaj neispunjenosti, sramote i nesigurnosti.

Biti mama je dovoljno samo po sebi.

Kažem vam, dovoljno je.

Ponekad se fokusiramo na te „važne” stvari i one nam postaju sinonim za uspeh. Na školske projekte u kojima je naše dete dobilo najbolju ocenu. Na pokušaje da isplaniramo letovanja u Diznilend. A zaboravljamo na svakodnevne, sitne stvari; na komunikaciju za stolom, na igru u dvorištu, na priče za laku noć. Lestvica uspeha, radosti i sreće pomerena je toliko visoko da su male stvari, trenuci jedne „samo mame” izgubljeni.

- Advertisement -

A znate li šta je važno?

Ovo.

Pre neki dan moja petnaestogodišnja ćerka mi je prišla i rekla da joj nedostajem. Nedostajem? Zvuči malo neverovatno. Skoro smešno. Pa u poslednjih mesec dana smo ko zna koliko puta zajedno išle u bioskop, šoping, na jahanje… Podsetila sam je na to. Pogledala me je i rekla da nije na to mislila. Jednostavno joj nedostajem, da budem tu, tokom običnih dana.

Male stvari.

Da odvojim pola sata i s njima odigram „ne ljuti se čoveče” a da pri tome nijednom ne pogledam u telefon da bih proverila poslovni mejl. Svaki mejl može da sačeka pola sata. Deca ne mogu. Da ne brinem toliko zbog korpe pune prljavog veša i gomile koja čeka peglanje, već da budem srećna što imam porodicu koja je te gomile i napravila. Jednostavno, da budem TU. Da kuvamo zajedno. Da se smejemo. Da im dam sebe u potpunosti kroz te male stvari i trenutke koji zapravo i čine život.

Mamine stvari.

- Advertisement -

Stvari koje ne moraju da završe na Fejsbuku. Stvari koje su samo naše i koje na Instagramu ne bi ni razumeli.

Na Fejsbuku nikad neće videti kako stojiš u kupatilu svakog jutra i pokušavaš za tri minuta da obaviš kompletnu toaletu. Neće videti one među vama koje pokušavaju sve da izguraju same, bez ičije pomoći. Ne vide kako iz prodavnice idete s kesama u jednoj, a detetom u drugoj ruci. Ne vide kako do podneva barem deset puta izbrojiš do deset u sebi. Ne vide kako sa strepnjom gledate u novčanik i razmišljate kako ćete sa tim što je ostalo do prvog kupiti sve što je potrebno. Ne vide kako odlazite kod školskog direktora, kod pedijatra, kod mame najboljeg drugara na kafu iako vam se uopšte ne dopada.

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img