Međunarodni dan pismenosti 2024: Pismenost za međusobno razumevanje i mir

Ove godine Dan pismenosti se širom sveta obeležava temom - "Promovisanje višejezičnog obrazovanja: Pismenost za međusobno razumevanje i mir"

Međunarodni dan pismenosti obeležava se svake godine 8. septembra, podsećajući nas na ključnu ulogu pismenosti u ljudskom životu i društvu. Ovaj dan je ustanovljen 1966. godine od strane UNESCO-a, s ciljem podizanja svesti o važnosti pismenosti kao osnovnog ljudskog prava i temelja za učenje tokom celog života.

Ideja o obeležavanju Međunarodnog dana pismenosti pojavila se u septembru 1965. godine u Teheranu, na Svetskoj konferenciji ministara obrazovanja na temu iskorenjivanja nepismenosti.

Pismenost je ljudsko pravo, a ne privilegija određenih

- Advertisement -

Pismenost nije samo sposobnost čitanja i pisanja, već i sredstvo za unapređenje života pojedinaca, porodica i zajednica. Ona otvara vrata obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i ravnopravnosti. Na globalnom nivou, ipak, milioni ljudi još uvek nemaju pristup osnovnom obrazovanju, što ukazuje na potrebu za daljim radom na ovom polju.

Foto: Unsplash/Josh Applegate

Nepismenost širom sveta u brojkama

Prema podacima UNESCO-a trenutno je širom sveta više od 774 miliona ljudi nepismeno, odnosno nije u stanju da čita ili piše na osnovnom nivou na svom maternjem jeziku.

Ovo znači da je 16,1% svetskog stanovništva starog 15 i više godina nepismeno, a većinu čine žene. 67 miliona dece osnovnoškolskog uzrasta nije u školi, a 72 miliona adolescenata nižeg srednjoškolskog uzrasta takođe ne može da ostvari svoje pravo na obrazovanje.

Nepismenost u Srbiji – digitalna i opšta

Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku srednju školu završilo je 53,1 odsto stanovništva starosti 15 i više godina, osnovnoškolsko obrazovanje ima 17,8 odsto stanovnika, dok je 6,3 odsto stanovnika bez škole ili je završilo manje od osam razreda osnovne škole.

Svaka peta osoba u Srbiji, odnosno 1.277.396 ima visoko ili više obrazovanje, među većinom visokoobrazovanih, ali i nepismenih jesu žene.

Potpuno nepismenih u Srbiji, prema podacima popisa iz 2022. godine, manje od 38.000 osoba starijih od deset godina.

- Advertisement -

Kada je u pitanju digitalna pismenost – ona je na niskom procentu jer je više od 50 odsto stanovništva u Srbiji kompjuterski nepismeno.

Foto: Unsplash/Campaign Creators

Prema podacima PISA istraživanja – najveće međunarodne provera postignuća učenika čiji rezultati prikazuju gde se naše obrazovanje nalazi po pitanju funkcionalnih znanja učenika, 43 odsto učenika iz Srbije nalazi se ispod nivoa funkcionalne pismenosti, a takvih je 36 odsto u čitalačkoj pismenosti i 35 procenata u naučnoj pismenosti.

Izveštaj PISA testiranja iz 2022. godine pokazuje funkcionalnu nepismenost iz oblasti čitanja i matematike. Đaci ne poznaju dovoljno gramatiku, pravopis i leksički fond im je siromašan, a upotreba žargonizama i stranih reči, posebno anglicizama je na visokom nivou.

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img