Dr Baucal: Možete imati znanja, a da ne budete kompetentni. To je problem naše škole

U okviru konferencije “Budućnost obrazovanja u Srbiji: od ideje do promene” dr Baucal upozorio je na neke od glavnih problema naše škole. 

Aleksandar Baucal je srpski psiholog rođen u Sloveniji.

Diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1992. godine, na istom fakultetu je i magistrirao (1996) i doktorirao (1999) na temu: “Struktura implicitnog znanja roditelja o osobinama sopstvene dece“.

- Advertisement -

U periodu 2003-2004. bio je direktor Centra za evaluaciju u obrazovanju, 2015. je izabran za glavnog urednika jednog od najstarijih evropskih naučnih časopisa European Journal of Psychology of Education, a trenutno je i član uredništva časopisa ‘Psihologija’, koji se nalazi na SCI listi.

On je u okviru konferencije “Budućnost obrazovanja u Srbiji: od ideje do promene” upozorio na neke od glavnih problema naše škole.

„Možete imati znanja, a da ne budete kompetentni. To je problem naše škole – hipertrofirano znanje.“

Znači, sve se svodi na asimiliranje jako velike količine znanja i smisao je da dete isporuči to znanje na časovima ocenjivanja. A i to je propalo jer je besmisleno i mora da propadne“, ističe Baucal. 

„Mi moramo da pronađemo balans između toga da deca ovladaju jednim ograničenim, selekcionisanim uzorkom znanja iz raznih disciplina i umetnosti, ali da sa tim znanjem nešto rade, da oni vide da kada ovladaš nekim znanjem, da ti to omogućava, na primer da bolje razumeš neke istorijske događaje, umetnost, tehnologiju… i onda dete kaže: pa vidi ovo znanje, ja sam tim progledam, meni je to znanje relevantno i važno. Ali ako mi njemu samo sručimo znanje, a dete ne oseća čemu to služi, to će kao i svima nama odraslima da uđe na jedno uvo i da izađe na drugo.“

Pročitajte i: Aleksandar Baucal: Dečija prava su važna, ali zaboravljamo da i nastavnici imaju svoja prava

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img