Deca pogrešno uče: Kakve promene u domaćem školstvu predlažu stručnjaci

Šta je sve potrebno našem školstvu da bi bilo bolje? Mnogo promena, slažu se i stručna javnost i roditelji. Nas je zanimalo šta o tome kažu naši stručnjaci koji rade sa genijalcima - u Mensi, Petnici i Matematičkoj gimnaziji, kao i članovi domaćeg PISA tima. Ovo su njihovi odgovori o tome kuda treba da ide srpsko školstvo.

RANKO RAJOVIĆ, izvršni direktor Mense Srbije: Pustite decu napolje

Kao glavnu stavku koju treba promeniti, dr Ranko Rajović, izvršni direktor Mense Srbije i autor čuvenog NTC-a, programa sa specijalizovanim sistemom učenja, ističe upravo način učenja.

- Advertisement -

– Deca i dalje uče reproduktivno i većinu naučenog gradiva zaborave nakon dve, tri nedelje. Prioritet im je ocena, a znanje ne umeju da upotrebe. A funkcija škole treba da bude potpuno drugačija – naglašava Rajović.

Problem koji ističe Rajović je taj što deca sve više vremena provode kod kuće za kompjuterom. Oko 10 odsto to čini i više od dva sata dnevno. To sve dovodi do toga da im škola postaje sve manje interesantna.

ranko rajovic radionice– U takvim okolnostima njihov mozak prima veliki broj informacija i deca postaju zarobljenici virtuelnog sveta – priča Rajović.

On navodi da je upotrebno znanje naših đaka ispod proseka, što nam je pokazalo ranije učešće na najvećem međunarodnom testiranja učenika – PISA testu (na poslednjem ovakvom testiranju, rađenom 2015. godine, Srbija nije ni učestvovala, prim. nov.).

Kako bi se deca razvila, a samim tim odvojila od kompjutera, potrebno je da se – kreću.

– Po meni, deca bi trebalo da imaju fizičko svakog dana. Pokret formira mozak i od kretanja zavisi kako će se dete razvijati – kaže Rajović, i dodaje da se mozak razvija do 12. godine.

- Advertisement -

Prema njegovim rečima, ovo su važne promene, ali njihov učinak možemo videti tek za pet do deset godina.

Srdjan-OgnjanovicSRĐAN OGNJANOVIĆ, direktor Matematičke gimnazije u Beogradu: Zabraniti učenje napamet, IT je budućnost

I Ognjanović, kao i Rajović, kaže da potpuno treba promeniti način učenja i zabraniti učenje napamet.

– Deca treba da uče kombinatorno-logički. Potrebno je da znaju da reše određene probleme, recimo, ne moraju da znaju godinu kada se desila neka bitka ili koliko je duboko neko jezero, već da znaju analitički da pristupe nekom događaju, kao na primer kako bi se razvijala zemlja ili svet da je zavladao Hitler. Sva deca sada imaju telefone i godinu lako mogu da nađu na internetu. Uče fotografski i znanje zaborave nakon sat, dva, ili čak nakon tog časa. Moraju da razmišljaju kreativno – kaže Ognjanović.

Prema njegovim rečima, Srbija ima izuzetno talentovanu decu u IT sektoru i potrebno je uvesti moderne tehnologije.

– IT je budućnost u svetu i upravo najveću zaradu od izvoza Srbija je stvorila na IT sektoru i mislim da je to pravac u kojem treba da se ide – kaže Ognjanović.

- Advertisement -

Kako dodaje, ideja ministra Šarčevića koju podržava jeste dualno obrazovanje.

Ognjanović dodaje da reforme moraju početi i iz samog obrazovanja budućih profesora kroz razne obuke.

– Tako će zanimanje nastavnika biti podignuto na viši nivo, a profesorske fakultete upisivaće najbolji studenti. Zatim će svoje znanje prenositi na svoje đake. Mi smo vrlo dugo loše radili u prosveti i za promenu treba vremena i strpljenja. Najbitniji problem koji moramo da rešimo jeste odlazak đaka iz zemlje – zaključuje Ognjanović.

Kao osnovni problem u našem školstvu, Ognjanović navodi i nedostatak novca.

– I ove godine je budžet smanjen za nekoliko milijardi umesto da se povećava. Mi jesmo zemlja u krizi, ali treba da se ugledamo na siromašne zemlje koje su se ostvarile ulagavši u obrazovanje, kao što su Finska, Irska, Singapur… – kaže Ognjanović.

spot_img

Najnovije

Spremna aplikacija EU za verifikaciju starosti na onlajn platformama: Fejsbuk, Instagram i Tiktok menjaju pravila

Evropska komisija najavila je novu aplikaciju za verifikaciju starosti koja štiti privatnost korisnika prilikom pristupa sadržajima sa starosnim ograničenjem

Šta očekivati i čemu služi testiranje predškolaca za upis u prvi razred

Testiranje za upis u prvi razred nije ispit, niti provera znanja u klasičnom smislu. Njegova svrha nije da dete „položi“ ili „padne“, već da se proceni njegova spremnost za polazak u školu.

Ministar prosvete: Da neka od nastavničkih zvanja budu tretirana kao deficitarna zanimanja

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković je kazao da će to ministarstvo pokušati da nastavanička zvanja u oblasti matematike, fizike, hemije, geografije i biologije tretira kao deficitarna zanimanja.

Tamo gde je mnogo etike, mnogo je i duše. Takve duše najviše raduju, a i stradaju

Kada bih joj rekao – šteta što ne predaje u nekoj boljoj školi – Ona bi mi rekla: – Ja sam tu za vas zalutale… – I zaista. Treba najbolji nastavnici da rade u svim školama...

Obraćam se svom detetu, a iz mene progovaraju moji roditelji

Odjednom, nekadašnje reakcije naših roditelja, koje su nam se činile neshvatljivim, počnu da dobijaju potpuni smisao, jer ne gledamo više usko – očima deteta, već širom otvorenim očima roditelja.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img