spot_img
spot_img

29 učenika nije išlo u školu od 18. decembra zbog jednog dečaka

Roditelji učenika ove osnovne škole tvrde da njihova deca trpe nasilje i da se sve zataškava

Zbog slučaja vršnjačkog nasilja u beogradskoj osnovnoj školi „Sveti Sava“ koje sprovodi jedan učenik, 29 đaka nije pohađalo nastavu od 18. decembra. Deca su uzrasta devet i deset godina, a prema rečima roditelja, incidenti su počeli da se dešavaju još pre dve godine.

Više od 50 ogorčenih roditelja pokušava da zaustavi incidente koji se dešavaju u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ u Beogradu, a koje, prema njihovim rečima, pravi jedan učenik.

- Advertisement -

Roditelj Nemanja, koji je sa još nekoliko roditleja bio u ranim jutarnjim časovima ispred škole i pričao sa novinarkom televizije Nova, ističe:

„Ja sam ovde zajedno sa složnim roditeljima ispred Odeljenja 4/3 u nameri da skrenemo pažnju javnosti na problem koji imamo. U pitanju je vršnjačko nasilje psihičke, fizičke i seksualne prirode koje traje već više od dve godine, a za koje ni mi sami nismo bili svesni, s obzirom da su se incidenti dešavali pojedinačno sa decom. Ti slučajevi su pokušani da budu rešeni od strane učiteljice, usmenim putem sa roditeljima sa obe strane, tako da ni u jednom momentu nismo bili svesni svih incidenata“, objašnjava ovaj roditelj.
Navodi da postoji devet prijava koje se odnose na isto dete.

„Mi smo tek pre nekoliko nedelja saznali za pun obim ovog problema, kada je jedan od drugara naše dece bio tužen od strane nasilnika odnosno njegovih roditelja. Tada smo se okupili da vidimo u čemu je problem i tada smo i saznali da nijedan slučaj nije zvanično prijavljen po proceduri u školi“.

Dečak već promenio dve škole

Roditelji kažu da je ova škola treća po redu koje je promenilo dete koje pravi probleme probleme.

„Ne znamo detalje zbog čega je premeštan, ali pretpostavljamo da se o ovome radi“, kaže roditelj.

- Advertisement -

Drugi roditelj Nenad Ilić dodaje da se ovde radi o „zameni teza“.

„Učiteljica kaže da se sve vreme konsultovala sa direktorkom i pedagogom, i da je to bio najbolji način da se sve ovo stavi pod tepih. Videli smo obraćanje direktorke u medijima da ona nije znala. To nije tačno, znala je. To nisu obični problemi, prisutno je i digitalno nasilje. Dobacivanje sa seksualnom konotacijom deci, guranje na stepenicama dece, šutiranje dece, slao je svakakve slike sa seksualnom konotacijom… Ovde je najgore nasilje u pitanju. Angažovali smo i advokata“, kaže on.

Poručuju da se nijedno dete neće vratiti u školu od drugog polugodišta, ukoliko se njihovi zahtevi ne ispune.

„Deca su uplašena, ćutala su sve vreme. Tek kad smo saznali pre petnaest dana i razgovarali, shvatili smo problem. Ne dolazi u obzir da vratim dete u učionicu u takvo okruženje“, dodao je roditlej Nenad.

Izvor: nova.rs

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img