Trešnje dostigle cenu mesa: Zašto je rano voće postalo preskupo?

Ako je kupcima za neku utehu, agroekonomisti ističu da visoke cene voća na našim pijacama ipak neće potrajati i da će veoma brzo uslediti pojeftinjenje.

Ko se ovih dana bar jednom prošetao do neke od gradskih tržnica mogao se uveriti u to da prodavci nezadovoljno komentarišu da posete na njihovim rafovima gotovo da i nema a kupci zajedljivo primećuju da je to zbog toga što ih narodski rečeno „deru“. Uvek je važilo da su određene vrste voća i povrća luksuz za građane sa nižim platežnim mogućnostima, ali je sada situacija takva da pazariti te proizvode predstavlja problem i za takozvanu srednju klasu koja je novac za takve poslastice uvek imala.

Trgovci razlog za visoke cene traže u vremenskih nepogodama, tačnije rečeno mrazu koji je gotovo u potpunosti uništio rano voće u pojedinim delovima Srbije. Mraz koji je tokom proleća pogodio Srbiju naneo je veliku štetu voću i uništio oko 80 odsto kajsija i između 65 i 70 odsto ranih trešanja. Struka je procenila da bi prinosi kajsije, breskve, trešnje, rane sorte višnje i šljive zbog mrazeva i izuzetno niske temperature za kraj aprila mogla bi da budu manji između 30 i 90 odsto. Najviše su stradali proizvođači u Šumadiji, zapadnoj Srbiji, južnom Banatu i subotičko-horgoškom regionu, ali su štetu pretrpeli i voćari u drugim delovima zemlje.

- Advertisement -

Udar mraza…

Prognoze kažu da će usled posledica koje je uzrokovao mraz proizvodnja voća u Srbiji biti niža za oko 200.000 tona. Godišnji prosek proizvodnje voća između 2020. i 2023. godine bio je 1,46 miliona tona. Prošle godine je pao na 1,25 miliona tona, a ove godine će proizvodnja biti oko 1,1 do 1,5 miliona tona, pokazuju procene. Podsećanja radi, NIN je krajem aprila pisao da će se dejstvo mraza, odraziti na manju proizvodnju voća kod nas, usloviti veći uvoz, ali i podići njegovu cenu. Upravo je to ono sa čim se sada i suočavamo.

Ako je kupcima za neku utehu, agroekonomisti ističu da visoke cene voća na našim pijacama ipak neće potrajati i da će veoma brzo uslediti pojeftinjenje. Naime, takozvane srednje sorte voća koje su uspele da ih mraz ne okrnji nude veće količine tržištu što će se odraziti i na njihovu cenu.

Agroekonomista Žarko Galetin za NIN kaže da je tekuća godina loša za voćarstvo u Srbiji jer su rane sorte voća stradale usled nepovoljnih vremenskih uslova, odnosno mraza.

spot_img

Najnovije

O čemu pričate sa decom na kraju školske godine

Jer ono što dete čuje na kraju školske godine često se ne odnosi samo na školu.

Zašto su deca često privučena junacima koji krše pravila?

Kada vidi junaka koji krši pravila, dete ne razmišlja: „Super, i ja ću sada biti bezobrazan.“

Ako je vaše dete je barometar vaše sreće, očekuju vas problemi

Vremenom, kako deca u ovakvim porodicama bivaju starija, taj odnos sa roditeljem doživljavaju kao obavezu i breme sa kojim ne znaju kako izaći na kraj.

Učenice iz Srbije osvojile dve medalje na Evropskoj olimpijadi iz informatike

Evropska olimpijada iz informatike za devojke održana je u Čezenatiku, od 12. do 18. maja, a okupila je 248 takmičarki iz 68 zemalja.

Ideja o „učionici bez zidova“ – kao rešenje za uspešnije učenje

Projekat „Povratak prirodi – Beremo, merimo, stvaramo u prirodi i učimo i odmaramo“ učiteljice Mirjana Mihok i Snežana Cvetinović uspešno realizuju već tri godine, kontinuirano unapređujući koncept „učionice bez zidova“ i integrisanog učenja u prirodi

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img