Trešnje dostigle cenu mesa: Zašto je rano voće postalo preskupo?

Ako je kupcima za neku utehu, agroekonomisti ističu da visoke cene voća na našim pijacama ipak neće potrajati i da će veoma brzo uslediti pojeftinjenje.

Ko se ovih dana bar jednom prošetao do neke od gradskih tržnica mogao se uveriti u to da prodavci nezadovoljno komentarišu da posete na njihovim rafovima gotovo da i nema a kupci zajedljivo primećuju da je to zbog toga što ih narodski rečeno „deru“. Uvek je važilo da su određene vrste voća i povrća luksuz za građane sa nižim platežnim mogućnostima, ali je sada situacija takva da pazariti te proizvode predstavlja problem i za takozvanu srednju klasu koja je novac za takve poslastice uvek imala.

Trgovci razlog za visoke cene traže u vremenskih nepogodama, tačnije rečeno mrazu koji je gotovo u potpunosti uništio rano voće u pojedinim delovima Srbije. Mraz koji je tokom proleća pogodio Srbiju naneo je veliku štetu voću i uništio oko 80 odsto kajsija i između 65 i 70 odsto ranih trešanja. Struka je procenila da bi prinosi kajsije, breskve, trešnje, rane sorte višnje i šljive zbog mrazeva i izuzetno niske temperature za kraj aprila mogla bi da budu manji između 30 i 90 odsto. Najviše su stradali proizvođači u Šumadiji, zapadnoj Srbiji, južnom Banatu i subotičko-horgoškom regionu, ali su štetu pretrpeli i voćari u drugim delovima zemlje.

- Advertisement -

Udar mraza…

Prognoze kažu da će usled posledica koje je uzrokovao mraz proizvodnja voća u Srbiji biti niža za oko 200.000 tona. Godišnji prosek proizvodnje voća između 2020. i 2023. godine bio je 1,46 miliona tona. Prošle godine je pao na 1,25 miliona tona, a ove godine će proizvodnja biti oko 1,1 do 1,5 miliona tona, pokazuju procene. Podsećanja radi, NIN je krajem aprila pisao da će se dejstvo mraza, odraziti na manju proizvodnju voća kod nas, usloviti veći uvoz, ali i podići njegovu cenu. Upravo je to ono sa čim se sada i suočavamo.

Ako je kupcima za neku utehu, agroekonomisti ističu da visoke cene voća na našim pijacama ipak neće potrajati i da će veoma brzo uslediti pojeftinjenje. Naime, takozvane srednje sorte voća koje su uspele da ih mraz ne okrnji nude veće količine tržištu što će se odraziti i na njihovu cenu.

Agroekonomista Žarko Galetin za NIN kaže da je tekuća godina loša za voćarstvo u Srbiji jer su rane sorte voća stradale usled nepovoljnih vremenskih uslova, odnosno mraza.

spot_img

Najnovije

Svetski dan stanovništva 2025: Osnaživanje mladih da stvore porodice koje žele u pravednom i svetu punom nade

Svake godine 11. jula obeležava se Svetski dan stanovništva, dan koji nas podseća na važnost demografskih pitanja i izazova sa kojima se suočava čovečanstvo.

Od sindroma najstarije ćerke do buntovnog najmlađeg deteta: Da li redosled rođenja oblikuje našu ličnost

Pitanje da li redosled rođenja braće i sestara oblikuje njihovu ličnost godinama zbunjuje porodice i psihologe. Ali dokazi nisu tako jednostavni kao što bismo možda pomislili.

Brak je isti kao nekad, samo više nismo spremni da u njemu ostajemo po svaku cenu

Podaci Republičkog zavoda za statistiku govore da se broj sklopljenih brakova smanjio za tri odsto, otprilike isto onoliko koliko se povećao broj razvoda.

Sofija i Luka istisnuli Mašinku i Jugoslava – značenje i simbolika i dalje diktiraju odabir imena

Svako ime ima svoje značenje i simboliku i mnogo može da utiče na naš život. Ranije su se deci imena davala prema određenm osobinama, vrlinama, manama, često ih nasleđivala iz porodice, a danas je izbor drugačiji.

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img