Prema najnovijem istraživanju objavljenom u uglednom časopisu Nature Medicine, Danska je zemlja u kojoj ljudi najsporije stare. Naučnici su utvrdili da upravo ta zemlja ima najbolje uslove za sporije biološko starenje – zahvaljujući povoljnoj životnoj sredini, društvenim okolnostima i političkoj stabilnosti.
U studiji je analizirano preko 160.000 ljudi iz 40 zemalja, kako bi se uporedilo kako različiti faktori utiču na proces starenja širom sveta.
Naučnici su koristili tzv. biobehavioural age gap – alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji, koji procenjuje razliku između nečije stvarne (hronološke) starosti i predviđene biološke starosti, na osnovu okruženja i rizika kojima je osoba izložena. Na primer, ako imate 50 godina, ali model na osnovu vaših uslova predviđa da imate 55, vaša „biološko-prediktivna razlika“ iznosi 5 godina – što ukazuje na ubrzano starenje, piše Science Focus.
Rezultati? Na četiri analizirana kontinenta – Africi, Aziji, Evropi i Južnoj Americi – pokazalo se da Evropljani stare najzdravije. S druge strane, ubrzano starenje je češće u zemljama sa nižim prihodima.
Doktor estetske medicine: Starenje kao bolest ili stil života?
„Ova studija je važna jer redefiniše starenje – ono nije samo biološki ili životni proces, već je duboko povezano sa širim društvenim i političkim uslovima. Gde i kako živite može značajno ubrzati ili usporiti starenje“, izjavio je dr Morten Šajbe-Knudsen, stručnjak za starenje sa Univerziteta u Kopenhagenu, koji nije bio direktno uključen u istraživanje.
Najbrže starenje zabeleženo je u Egiptu – gde su ljudi u proseku biološki stariji za 4,75 godina od svoje stvarne dobi. Slede Južnoafrička Republika i zemlje Južne Amerike. U Evropi, ubrzanije starenje primećeno je u istočnim i južnim regionima.
S druge strane, najsporije starenje zabeleženo je u Danskoj – gde su ljudi biološki mlađi za prosečno 2,35 godina. Slede Holandija i Finska.

Šta čini zemlju poput Danske pogodnom za zdravo starenje?
Istraživači su utvrdili da ključnu ulogu imaju fizički faktori poput kvaliteta vazduha, ali i društveni – uključujući jednakost među polovima i socijalno-ekonomski status.
Zanimljivo je da su važan uticaj imali i politički faktori – poput slobodnih izbora, prisustva demokratskih institucija, slobode političkog delovanja i uopšte osećaja da političari deluju u interesu građana.
Ovo je grad u kome stanuje SREĆA: Evropska prestonica proglašena NAJSREĆNIJOM na svetu
„Zašto politika ima toliki uticaj na brzinu starenja i dalje je velika misterija“, kaže dr Šajbe-Knudsen. „Moguće je da hronični stres usled nesigurnosti i nejednakosti u zdravstvu igra ključnu ulogu.“
Studija je takođe pokazala da ljudi sa ubrzanim starenjem osam puta češće imaju problema sa svakodnevnim aktivnostima i četiri puta češće doživljavaju kognitivni pad.
Ipak, naučnici napominju da su ove veze asocijativne, a ne uzročno-posledične. Bez obzira na to, rezultati naglašavaju koliko je važno ulagati u zdravstvenu jednakost na globalnom nivou.

„Iznenađujuće, negativni faktori su imali jači uticaj od zaštitnih, a ljudi iz siromašnijih zemalja pokazivali su znatno ubrzanije starenje, bez obzira na sopstveni društveni status“, zaključuje Šajbe-Knudsen.
„Ovo je još jedan snažan argument za ulaganje u univerzalne sisteme poput obrazovanja i zdravstvene zaštite – kao ključ za zdraviju populaciju.“
Izvor: Danas.rs