Dr Rajović: Više od polovine dece u vrtiću ne jede koricu hleba

Dr Ranko Rajović objašnjava kako meka hrana utiče na imunitet, zube, vilicu i čak na kičmu dece.

Pravilna ishrana u najranijem detinjstvu mnogo je više od pukog zadovoljavanja osećaja gladi – ona je jedan od temelja zdravog razvoja celog organizma. Stručnjaci upozoravaju da način na koji deca jedu u prvim godinama života može da odredi ne samo njihove navike u ishrani, već i zdravlje kostiju, zuba, pa čak i položaj kičme u kasnijem uzrastu.

Dr Ranko Rajović, specijalista interne medicine, magistar neurofiziologije i doktor sportskih nauka, godinama ukazuje na to da sitnice u svakodnevici, na koje roditelji često ne obraćaju dovoljno pažnje, mogu imati dalekosežne posledice po dečiji razvoj. Pored preporuka o redovnoj fizičkoj aktivnosti i ograničavanju vremena pred ekranima, on posebno naglašava značaj pravilne ishrane prilagođene uzrastu.

- Advertisement -

Jedna od navika koja se često zanemaruje jeste uvođenje čvrste hrane. Upravo ova promena, naglašava Rajović, predstavlja ključni trenutak za zdrav rast i razvoj deteta. Zato postavlja pitanje – da li roditelji zaista znaju koliko je važno da dete na vreme počne da jede hranu koju treba žvakati, a ne samo meku i pasiranu?

50-60% dece u vrtiću ne jede koricu hleba – to je jako veliki problem. Kada dete od 3 godine krene da u vrtiću skida koricu hleba i jede samo sredinu – to znači da ni kod kuće ne jede ništa čvršće, što znači da njihov kompletan sistem za žvakanje nije aktivan kako treba.“ – rekao je dr Rajović gostujući u emisiji „Da sam ja neko“.

Kada dete od 3 godine krene da u vrtiću skida koricu hleba i jede samo sredinu – to znači da ni kod kuće ne jede ništa čvršće.

Nastavljajući dalje da objašnjava šta znači kada se sistem za žvakanje ne aktivira kako treba, rekao je – „Pritisak na donju vilicu je slabiji, ona ne može da raste, pa je našoj deci smanjena donja vilica. Kad dođe pubertet ne mogu zubi da im stanu u usta pa se vade dva gore, dva dole zuba. Ako je donja vilica smanjena, jezik, koji je veliki mišić, ne može da se namesti pa se malo pomeri, izviruje milimetar ili dva, što menja kompletnu cirkulaciju vazduha u ustima. Osim toga, ako deca jedu pasiranu, meku hranu (a to roditelji često daju do treće, četvrte godine) – pljuvačka se ne luči. A zašto je ona važna? Pa tu se nalazi imuno globulin a, prvi mehanizam zaštite našeg tela. To znači da dete koje jede čvrstu hranu – ima bolji imunitet.

Međutim, to nisu jedini problemi kada dete ne jede čvrstu hranu. Veliki problem je i nastanak karijesa ili prerano ispadanje mlečnih zuba, naglašava Rajović.

„Mekana hrana ne može da čisti zube, dok je čvrsta hrana abrazivna i čisti. ‘Ali to su svakako mlečni zubi, šta ima veze?’ – čest je komentar roditelja. Ali nisu mlečni zubi tu bezveze. Zašto su oni važni? Kad se izvadi mlečni zub hrana ide tamo gde je zagrižaj jači zbog čega može doći do asimetrije lica, usled hipertrofije mišića. Osim toga, temporomandibularni zglob (zglob koji povezuje donju vilicu sa lobanjom) se malo pomera i cela struktura, vratni mišići, se pomeraju jedan milimetar – i šta se dešava? Osovina glava-peta se menja. Kičma ne može da se namesti, počinje polako da namešta položaj – i dolazi do skolioze.“ objasnio je dr Ranko Rajović.

spot_img

Najnovije

O čemu pričate sa decom na kraju školske godine

Jer ono što dete čuje na kraju školske godine često se ne odnosi samo na školu.

Zašto su deca često privučena junacima koji krše pravila?

Kada vidi junaka koji krši pravila, dete ne razmišlja: „Super, i ja ću sada biti bezobrazan.“

Ako je vaše dete je barometar vaše sreće, očekuju vas problemi

Vremenom, kako deca u ovakvim porodicama bivaju starija, taj odnos sa roditeljem doživljavaju kao obavezu i breme sa kojim ne znaju kako izaći na kraj.

Učenice iz Srbije osvojile dve medalje na Evropskoj olimpijadi iz informatike

Evropska olimpijada iz informatike za devojke održana je u Čezenatiku, od 12. do 18. maja, a okupila je 248 takmičarki iz 68 zemalja.

Ideja o „učionici bez zidova“ – kao rešenje za uspešnije učenje

Projekat „Povratak prirodi – Beremo, merimo, stvaramo u prirodi i učimo i odmaramo“ učiteljice Mirjana Mihok i Snežana Cvetinović uspešno realizuju već tri godine, kontinuirano unapređujući koncept „učionice bez zidova“ i integrisanog učenja u prirodi

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img